Bosna i Hercegovina je geografski i klimatski vrlo povoljna za lov na divljač. U našoj zemlji je lov toliko rasprostranjen da je registrovano više od 52.000 lovaca. No, nisu svi članovi Saveza lovačkih organizacija u BiH, jer postoje i Savez RS i Savez Herceg-Bosne i još neka lokalna udruženja i asocijacije.
Najčešća divljač koja se lovi u šumskim predjelima BiH su srne, divlja svinja, medvjed i vuk.
“Vrijeme lova i vrijeme zaštite pojedinih vrsta divljači se propisuje pravilnikom, koji u FBiH određuje ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Pojmovi “divljač visokog ili niskog lova” nisu naučni, već su kroz dugogodišnju tradiciju ušli čak i u literaturu lovstva, a u principu, kada neko spominje divljač “niskog lova” misli na lov zeca, fazana, jarebice, prepelice i druge pernate divljači, izuzev tetrijeba, dok je ostalo uglavnom divljač tzv.”visokog” lova, iako ima i drugi tumačenja.
I lov se propisuje Pravilnicima na nivou Federacije, kao i aktima korisnika pojedinih lovišta. Kada je u pitanju sportsko-rekreacioni lov “sitne divljači“, on se obavlja u grupama prema propisanim pravilima, a kada je u pitanju komercijalni ili lov koji se provodi radi nekih drugih interesa, on može biti pojedinačan, ovisno od vrste koja se lovi, a pricipijelno i taktički se može izvoditi na različite načine (čekanjem na određenim mjestima, čekanjem na uređenim čekama, pogonom sa hajkačima, sa lovnim psima…). Upotreba oružja ovisi od toga da li lovimo krupnu divljač, koja se u principu lovi puškama kularama ili sitnu divljač koja se lovi puškama sačmaricama”, kaže zaRadiosarajevo.ba Salem Alihodžić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH koji ove godine obilježava “90 godina Saveza lovačkih organizacija BiH i 90 godina organizovanog lovstva u BiH”.
Da bi neko postao lovac, odnosno kada podnese zahtjev za članstvo, pored zdravstvenih uvjeta i uvjeta za dobijanje odobrenja za naoružanje, mora provesti pripravnički staž koji traje najmanje godinu dana u lovačkom društvu, gdje stiče teoretska i praktična iskustva. Potom se prijavljuje za polaganje lovačkog pripravničkog ispita, koji je opet uređen posebnim Pravilnikom na nivou Federacije. Kada se ispune svi uvjeti i položi ispit, “osoba” postaje lovac.
“Svi lovovi su na svoj način atraktivni i popularni onoliko, koliko lovac ima strasti i afiniteta da upražnjava koju vrstu lova. U BiH postoji dugatradicija lova sa psima goničima. Mislim da je to lov sa posebnim uživanjem i da je o psećem lavežu pri gonjenju divljači, napisano puno i puno lijepih pjesama. Interesantan je i lov sa sokolima, koji je bio jako rasprostranjen na prostorima BiH u prošlosti, a pomalo se ponovo javlja. Davno je nastala pjesma “pusti hrte u planine, a sokole u ….”
Ulovljena divljač u sportskom lovu se najčešće dijeli učesnicima lova ili pripada onome ko je odstrijelio divljač, dok je to kod komercijalnog lova jasno samo po sebi. Suština je u tome da je divljač vlasništvo države i da je u slučajevima sportskog lova, pod određenim uvjetima, data korisnicima lovišta na gospodarenje, što podrazumijeva i lov i odstrel divljači”, dodaje naš sagovornik.
Zaštićenu krupnu divljač u FBiH dozvoljeno je loviti u periodima:
– srndać u nizinskim lovištima od 1.05. – 30.09.
– srndać u planinskim lovištima od 1.06. – 30.10.
– vepar od 1.01. – 31.12.
– krmača i svinja od 1.08. – 31.12.
– vuk mužjak od 1.01. – 31.12.
– vuk ženka i mladunče od 1.07. – 28.02.
– medvjed od 1.10. – 31.12. i od 1.03. – 15.05.
Risovi, ljepotani bh. šuma: Vrsta pred izumiranjem (FOTO+VIDEO)
Znate li koliko u našoj zemlji živi vukova?
No, iako je lovstvo je uređeno Zakonom o lovstvu i nizom podzakonskih akata, čije nepoštivanje podrazumijeva i ono što nazivamo krivolovom. Krivolov je nažalost prisutan i u našim lovištima, amotivi krivolova mogu biti razlićiti. Predpostavka je da je najčeći motiv meso divljači i ako motiv može biti i trofej, pa i uništavanje divljači radi određenih šteta u poljoprivredi, na usjevima na stoci…
Zakonom za krivolovce su predviđene kazne od 1.000 do 20.000 KM.
“Zakonom su propisane sankcije u vidu kazni za pojedine radnje koje su u suprotnosti sa Zakonom o lovstvu, a i Krivičnim zakonom su propisana neka krivična djela za nezakonit lov.
Protiv krivolova se bore svi pošteni lovci i lovačka udruženja, njihove posebne lovočuvarske službe, a o rezultatima takve borbe, možda je i nepotrebno bilo šta kazati. Kada bi se u jačoj mjeri u borbu protiv krivolova uključili i državni organi, posebno policija, inspekcija i drugi, zasigurno da bi rezultati bili daleko bolji”, zaključuje Alihodžić.
Fojnica: Krivolovci ubili medvjedicu (FOTO)
Fojnički lovci ubili risa, zaštićenu životinju i hvalili se na Facebooku
S.Š, Radiosarajevo.
KOMENTARI