U inostranstvu prepoznaju, ulažu i zadržavaju našu pamet

Malo je udruženja u našoj zemlji koja imaju kontinuitet rada od 52 godine, a jedno od takvih je Udruženje za naučno-tehnički odgoj mladih u BiH koje djeluje od 1960. godine.

Osnovano je u okviru nekadašnje Narodne tehnike BiH, sa ciljem da promovira tehničku kulturu, otkriva i afirmiše mlade talente i njihove sklonosti, pružajući im šansu da rade nešto korisno, razvijaju i potiču inovativnost i kreativnost. Udruženje prati i svjetske naučne trendove u ovoj oblasti, sugeriše i učestvuje u inoviranju obrazovnih planova i programa za nastavu tehničke kulture, a pomaže i stručno usavršavanje mentora za ovaj predmet, organizuje smotre, izdaje časopise i publikacije…

Kroz razne stručne manifestacije, domaće i međunarodne, Udruženje omogućava mladim inovatorima da pokažu svoje znanje, radove i dostignuća.

Rasadnik talenata

Kako ističe Muhamed Suljić, predsjednik Udruženja, poseban akcenat se stavlja na razvoj stvaralaštva kao odgojne karakteristike, koja se nastoji razviti kroz rad sa učenicima osnovnih škola. Zato se ovdje regrutuju i pripremaju talenti čija je ljubav inovatorstvo i tehnologija.

– Radimo sa djecom do petnaestak godina i iznenađujuće je koliko ima kreativnosti i stvaralaštva kod njih, samo im treba dati priliku i malo uslova. Gotovo je postala praksa da se ovi učenici često nađu i na međunarodnim manifestacijama inovatora, pa čak i osvoje medalje. U posljednje vrijeme mladi se sve više okreću automatici, robotici i mehatronici, a naše je samo da ih ohrabrimo i damo im priliku. Za kratko vrijeme se pojavljuju iznenađujuće vrijedni rezultati. Sama činjenica da izrađuju i programiraju robote sa kojim se takmiče, govori dovoljno, kaže Suljić.

Ove godine u decembru po sedmi put je organizovana manifestacija Oni su najbolji koja promoviše najbolje mlade tehničare u BiH, mentore, škole i učenike u oblasti tehničke kulture. Manifestacija se održavala pod sloganom “Nažalost mi nismo zabavljači, mi nismo atraktivni, ali, na sreću, mi smo veoma korisni – mi smo šansa budućnosti ove zemlje”.

– U ovoj zemlji se krajem godine proglašavaju najbolji sportisti, glumci, pjevači… Nema razloga da se isto tako ne proglase i afirmišu mladi genijalci i njihovi mentori. Ovo je vrlo značajan podsticaj za njihov dalji rad. Znam iz dosadašnjeg iskustva da će nas u budućnosti zadiviti svojim dostignućima. Mnogi su zahvaljujući uspjesima u tehnici, koje su pokazali na našim manifestacijama, dobili međunarodne stipendije i mogućnost da studiraju i rade u inostranstvu, odakle se samo rijetki vraćaju pošto drugi prepoznaju našu pamet i ulažu u nju kako bi je zadržali i iskoristili, pojašnjava Suljić.

Iako su rezultati očigledni, upitno je može li i hoće li bh. društvo iskoristiti talentovane mlade ljude i dati im šansu koju zaslužuju.

Fond časova

– Činjenica je da se tehnici ne posvećuje dovoljno pažnje, mada je to segment koji se  najbrže mijenja. I pored toga što je naše okruženje sve više tehničko-tehnološko, a sve manje prirodno, ovoj se oblasti u obrazovnom sistemu ne posvećuje dovoljno pažnje. Tehnička kultura treba imati veći fond časova u nastavi, a time će se povećati i afinitet učenika za upis u srednje škole tehničkog usmjerenja kao i na tehničke fakultete, što sada nije slučaj, ističe Suljić.

U Udruženju se žale da gotovo niko ne podržava njihov rad, a problem vide u nepostojanju sistemskih rješenja i zakonske regulative, pa zato nema ničije brige ni obaveze za finansijsku podršku. Doda li se svemu tome to da u Udruženju nema nijedne profesionalno uposlene osobe i da su svi aktivisti volonteri, jasno je da samo zahvaljujući njihovom ogromnom trudu i zalaganju Udruženje opstaje.

Na tome im ponajviše treba zahvaliti armija djece, jer je samo u ovoj godini kroz njihove manifestacije prošlo više od 30 hiljada mališana. Iz Udruženja kažu da im nije žao što troše svoj novac i vrijeme, jer smatraju da rade nešto posebno važno i korisno za društvo. Jedina satisfakcija su im ostvarene nagrade i zadovoljstvo da gledaju i učestvuju u uspjehu mladih talentovanih inovatora i tehničara.

– Možda nas čekaju bolji dani jer su nam resorni ministri i predstavnici Parlamenta FBiH obećali da će se angažovati na donošenju zakona o tehničkoj kulturi što je jedan od naših prioriteta, kaže Suljić.

Osvojene nagrade

Iz Udruženja mladima poručuju da prihvate i promoviraju prave životne, moralne i ljudske vrijednosti, jer što više znaju, više će i vrijediti. Trenutne slabosti i problemi ne smiju  ih pokolebati i sputati da se nastave baviti naukom i usavršavanjem u ovoj oblasti. Stvari mnogo više vrijede i više se cijene kada se sami izborimo za njih. Čovjeka ne čini njegovo postojanje, nego njegovo djelovanje. Nisu važni ordenje i nagrade, najvažniji je rezultat rada, naglašavaju aktivisti Udruženja za naučno-tehnički odgoj mladih BiH.

Mnogo je mladih inovatora i tehničara u BiH, čiji radovi osvajaju nagrade na takmičenjima. Među njima je i Amina Ljubunčić, učenica Prve osnovne škole iz Bugojna. Aktivan je član Kluba mladih tehničara već tri godine.

– Baveći se tehnikom obišla sam mnoge gradove u BiH i upoznala mnogo prijatelja, a nisu izostali ni rezultati na takmičenjima i smotrama. Najviše me privlači građevinarstvo pa izrađujem makete za niskogradnju i visokogradnju, ali je tu i hidrotehnika, elektrotehnika i još mnogo toga. Proglašena sam najboljim mladim tehničarom u ovoj godini što mi mnogo znači, ističe Amina.

Marko Šakotić iz OŠ “Jova Jovanović Zmaj” iz Trebinja dobitnik je Zlatnog točka za najbolji rad iz tehnike na manifestaciji Oni su najbolji. Kaže da ga najviše privlači arhitektura i praktični radovi koje odrađuje u školi i kod kuće.

Naim Pourki, učenik sarajevske OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, sigurno ima najoriginalniji i najpraktičniji rad koji može pomoći njegovim drugarima da izbjegnu nesporazume sa nastavnicima.

– To je Kolo sreće na kome su i teška i laka pitanja za učenike, pa ko šta dobije. Kolo je osvojilo prvu nagradu kao najbolji inovatorski rad. Predmet tehničke kulture mi je najomiljeniji i inspiriše me i opušta dok stvaram svoje male izume među kojima su i roboti, naglašava Naim.