Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje stupio je na snagu još u maju prošle, a njegova primjena počinje 28. maja ove godine.
On zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prevozu. Pušenje će biti zabranjeno i u privatnim automobilima ukoliko se u njemu nalaze maloljetnici. Kazne prema građanima za kršenje ove odredbe iznosiće 100KM, a za razliku od ostalih odredbi zakona čija je provedba u nadležnosti inspekcija, pušenje u automobilima kontrolisaće policajci.
Ovom zakonu do sada su se najviše suprotstavljali ugostitelji posebno jer sličan zakon ne postoji u Republici Srpskoj. Slagali se sa zakonom ili ne, ugostitelji će, ako žele izbjeći novčane kazne, morati ispuniti niz obaveza propisanih zakonom.
„Vlasnici ugostiteljskih objekata (restorana, kafića i slično) bit će dužni na vidnim mjestima istaći znak “zabranjeno pušenje”, a u objektu ne smiju biti istaknute pepeljare i druge posude za odlaganje pepela. Pušenje će biti dozvoljeno u posebnim, za pušače određenim prostorima za smještaj gostiju, u skladu sa propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, o čemu u takvim prostorima mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja. U objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće, vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, o čemu u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja“, pojašnjava za BUKU Vildana Brdarić, stručna saradnica za informisanje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslvoe za BUKU pojašnjavaju da će pušenje biti zabranjeno u odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za smještaj i boravak djece i studenata, zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama, u svim federalnim, kantonalnim, gradskim i opštinskim organima i institucijama, te drugim javnim ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima gdje se obavlja proizvodni proces, u zatvorenim objektima u kojima se održavaju kulturne, zabavne, sportske i druge manifestacije, priredbe i takmičenja.
„Osim u za to predviđenim prostorijama, pušenje je zabranjeno i u sredstvima javnog prijevoza u cestovnom, željezničkom i zračnom saobraćaju te unutrašnjoj plovidbi (osim u posebno određenim prostorijama za pušenje), žičarama, liftovima i u staničnim objektima (osim u posebno određenim prostorijama za pušenje)“, rečeno je Buci iz kabineta direktora FUZIP.
Zakon se ne odnosi samo na klasične cigarete već i na duhanske i ostale proizvode (nargile, vodene lule za pušenje, uključujući elektronske cigarete i biljne proizvode za pušenje). Provedbu zakona nadzire Federalna uprava za inspekcijske poslove putem kantonalnih uprava, i uz sopstvene resurse. Tako će ugostiteljske objekte nadzirati kantonalne inspekcije, dok će federalnim inspektori vršiti nadzor na mjestima rada isključivo u privrednim društvima, preduzećima i ustanovama od interesa za Federaciju BiH, dok će federalni zdravstveni inspektori vršiti kontrolu pušenja u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Federacija BiH.
Iako primjena zakona počinje u nedjelju, njega neki moraju odmah početi poštovati, dok će neki to morati tek za godinu.
„Obaveze za fizička lica nastupaju danom početka primjene Zakona, a to je kraj maja 2023. godine, dok su ustanove, preduzeća i druga pravna lica dužni svoja akta uskladiti s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od početka primjene ovog zakona, odnosno do novembra 2023. godine. Kazne propisane ovim zakonom će se početi naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka primjene ovog zakona, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona, što znači da će uloga inspekcija biti preventivno-korektivnog karaktera“, dodala je Brdarić.
Podzakonski akti tek trebaju biti usvojeni
Dok primjena zakona zaživi u smislu izricanja kazni proći će određeni period u kojem nadležno ministarstvo na federalnom nivou mora donijeti podzakonske akte. Njime će se, prije svega, odrediti obaveze za ugostitelje i druge kojima je ostavljena mogućnost osposobljavanja prostorija za pušenje.
„Podzakonski akti, koji također tek trebaju biti uspostavljeni, podrazumijevaju i uslove za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja. U praksi to znači da će ugostitelj tokom perioda prilagodbe moći upozoriti gosta o zabrani pušenja i eventualno odbiti da ga usluži, ukoliko gost bude insistirao na cigareti u unutrašnjosti objekta“, pojašnjava Brdarić.
Nakon usvajanja podzakonskih propisa u ovoj oblasti, biće primjenjivane i propisane kaznene odredbe predviđene Zakonom u zavisnosti od počinjenog prekršaja, a kreću se u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora, odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno, dok je kazna za fizička lica 100 KM.
Ugostitelji:
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja/udruge hotelijera i restoratera Bosne i Hercegovine za BUKU kaže kako je prva zamjerka na zakon to što je zakon o zabrani pušenja usvojen u samo jednom entitetu.
“Iz EU preporučuju usvajanje zakona u BiH, EU ne prepoznaje entitete. Van pameti. Očito da građani u Federaciji nisu imuni na duhan i oni su lošijeg zdravlja, dok su u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu imuni na duhanski dim i izgleda zdraviji su”, ironičan je Hadžić.
Smatra da je kaznena politika loša, odnosno da su sankcije za pušače niske, dok su za ugostitelje previsoke.
“U slučaju da u prostoriji za nepušače gost zapali cigaretu dužni smo da ga opomenemo, ako to ne djeluje treba da mu uskratimo uslugu, ako to ne bude imalo efekta, onda da ga udaljimo iz objekta. Četvrta mjera je da pozovemo policiju. Pa, jesu li oni normalni. Taj koji je zapalio cigaretu, njemu je zaprijećena kazna od 100KM, a poslodavcima do 5.000KM”, navodi Hadžić.
Procjenjuje da zakon ne ugrožava velike objekte, ali da su mali ugostitelji na udaru.
“Ugroženi su mali objekti i kafići koji su do 20,30 m2 gdje nema prostora za fizički odvojen prostor za nepušače.”
Hoće li zakon zaživjeti, inspekcije potkapacitirane?
Novi zakon proizvešće i nove probleme, a jedan od njih tiče se i ljudskih resursa. Pretpostavka je da će u praksi doći do brojnih problema jer nadležne inspekcije nemaju dovoljno resursa za provjeru provedbe zakona.
“Ovdje nisu zabrane samo za ugostitelje nego za sve javne prostore. Frizeri, krojači, notari, advokati… njih u Federaciji ima 100.000. Ovaj zakon je nesprovodiv i neprimjenjiv. Nema kontrole, nema inspektora, čak mnogi kantoni nemaju kantonalnu inspekciju”, skeptičan je Hadžić.
U praksi će, dodaje, kazne biti izricane samo u Sarajevu, ali ne i ostalim dijelovima Federacije. No, ni u sarajevskoj upravi za inspekcijske poslove nije sjajna situacija.
“Problem potkapacitiranosti inspekcijskih organa jedno je od važnijih pitanja njihovog funkcionisanja općenito, no uz dobru organizaciju inspekcija nadležnih za provođenje Zakona odnnoso sanitarne, tržišno-turističke, prosvjetne i inspekcije rada, koje su nadležne za kontrolu primjene Zakona, primjena ovog zakonskog propisa neće sama po sebi zahtjevati dodatne ljudske resurse”, rekla je Brdarić za BUKU.
Sve zemlje susjedstva osim Srbije imaju slične zakone, a praksa EU je zaštita građana od duhanskog dima. Od ponedjeljka se očekuje da ugostitelji krenu u prilagođavanje novom zakonu, za što će imati godinu dok inspekcije i policija ne počnu propisivati novčane kazne.
KOMENTARI