Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas na redovnoj sjednici Vijeća od pet sudija donio je veći broj odluka kojima su odbačene kao nedopustive apelacije koje su, prima facie, bile očigledno neosnovane.
Zahtjevi apelanata, u slučajevima u kojima je to Sud utvrdio, nisu bili opravdani, odnosno činjenice koje su apelanti predočili Sudu u ovim slučajevima ni na koji način nisu mogle opravdati tvrdnju apelanata kako postoji kršenje njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili kako stranke u postupku snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom.
U skladu s Pravilima Ustavnog suda BiH, Sud je odbacio jedan broj apelacija koje su podnesene nepravovremeno, nakon proteka roka za podnošenje apelacije, ili preuranjeno, odnosno u slučajevima u kojima je utvrdio da apelanti nisu iskoristili sve raspoložive pravne lijekove u prethodnom postupku.
Isključivo radi ilustracije izdvaja se da je Ustavni sud BiH odbacio kao nedopuštene apelacije Admira Hadžipašića, Mladena Lonića i Ivana Prše, podnesene protiv Odluke Skupštine Unsko-sanskog kantona od 15. novembra 2013. godine i Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću od 4. decembra 2013. godine, zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje.
U konkretnom slučaju, suština apelacionih navoda se odnosi na osporavanje ustavnosti i zakonitosti odluke Skupštine Unsko-sanskog kantona, kao zakonodavnog tijela, o smjeni apelanata s javnih funkcija koje su obavljali u tom tijelu, čime je, kako apelanti tvrde, došlo do povrede Međunarodnog pakta i Ustava BiH.
Nadalje, apelanti tvrde da u domaćem pravnom sistemu ne postoji efektivni pravni lijek kojim bi ih osporavali, te predlažu da Ustavni sud ispita ustavnost i zakonitost postupka njihove smjene.
S tim u vezi Ustavni sud, je između ostalog, ukazao da je u Odluci od 10. decembra 2013. godine već razmatrao jednako činjenično i pravno pitanje i zaključio da se osporene odluke zakonodavnog tijela o smjeni s javne funkcije tiču političkog opredjeljenja postignutog na nivou zakonodavnog tijela da apelanti budu smijenjeni s funkcija koje su obavljali.
Svrsishodnost donošenja političkih odluka, a kakve su i odluke o smjeni nosilaca javnih funkcija u zakonodavnom tijelu, je pitanje političkih organa, kakvo je i zakonodavno tijelo, i u takvoj situaciji zadatak Ustavnog suda nije da svojim procjenama stupa na mjesto političkog tijela.
Odlučujući o apelacijama u vezi Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, te o dopustivosti i meritumu, Sud je donio jedan broj odluka kojima je ustanovljena povreda prava apelanata na pravično suđenje, odnosno odbio je kao neosnovane apelacije u slučajevima u kojima je zaključio da takve povrede nije bilo.
Nadležnim sudovima je naloženo hitno okončanje postupaka i obaveza da o toj činjenici obavijeste Sud u roku od tri mjeseca.
Naglašava se da je problem nedonošenja odluka u razumnom roku izrazito prisutan u sudskoj praksi u BiH. Sudovi i upravni organi, iz različitih razloga, ne vode u dovoljnoj mjeri brigu o standardima prava na pravično suđenje iz Ustava BiH i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Posljedica toga je značajan broj povreda prava apelanata na pravično suđenje, odnosno apelacija upućenih Ustavnom sudu BiH, a u vezi s pravom na pravično suđenje, posebno u dijelu koji se odnosi na nedonošenje odluka u razumnom roku.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će objavljene na web-stranici Ustavnog suda BiH i u roku od mjesec dana dostavljene apelantima, saopćeno je iz Kabineta predsjednika Ustavnog suda BiH.
KOMENTARI