Sadrži i značajne količine melatonina, antioksidansa za koji se vjeruje da pomaže u usporavanju procesa starenja i sudjeluje u regulaciji sna
Višnja (lat. Prunus cerasus) spada u rano voće koje se manje jede u svježem stanju, a više se prerađuje (sokovi, džemovi, maraschino, nadjevi za kolače i dr. slastice, nadjevi za konditorske proizvode, kompoti itd).
Višnje su niskokalorično voće, bogato vitaminima (C, B, A) i mineralima (posebno kalijem, zatim kalcijem, fosforom, magnezijem, željezom). Sve vrste višanja obiluju pigmentima, antocijaninima, snažnim antioksidansima (koji im daju karakterističnu tamnocrvenu boju). Višnje sadrže i značajne količine melatonina, antioksidansa koji organizam proizvodi i sam, a za kojeg se vjeruje da pomaže u usporavanju procesa starenja i sudjeluje u regulaciji sna (zbog melatonina, hormona koji regulira san).
Provedene studije potvrđuju povoljan učinak višanja na zdravlje žila i srca. Prehrana koja uključuje konzumaciju višanja povoljno utječe na regulaciju tjelesne težine, na smanjenje masnoća, smanjenje upalnih procesa i razine holesterola u krvi. Postoje ozbiljne naznake da konzumacija višanja na još mnogo načina povoljno utječe na zdravlje, ali istraživanja su još u toku. Višnje su prikladne i za osobe koje pate od dijabetesa jer ne sadrže puno šećera.
Sok od višanja pokazao se vrlo korisnim kod osteoartritisa. Pijenjem kiselog soka dva puta dnevno kroz period od tri sedmice značajno se smanjuju upale i bol. Šaka višanja nakon fizičkog napora ili bavljenja sportom odagnaće osjećaj težine u mišićima.