Bol, učenje odlomaka iz Kur'ana, suze na tabutima i s vremena na vrijeme tišina koju bi ponovo prekidali jecaji porodica žrtava ubijenih danas su se čuli na stadionu Hambarine odakle su na šehidska mezarja ispraćeni tabuti s posmrtnim ostacima 86 žrtava prijedorskog kraja, uglavnom iz Prijedora, Kozarca i Kotor-Varoši.
Današnjoj dženazi su, pored najbližih, rodbine, prijatelja, komšija i poznanika, prisustvovali i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović te potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić.
Također, bila je prisutna i delegacija Općine Sanski Most predvođena općinskim načelnikom, Farisom Hasanbegovićem.
„Danas smo ovdje da svjedočimo zločinu genocida koji je počinjen u Prijedoru i čije razmjere nisu ništa manje od onoga što je urađeno u Podrinju, u Srebrenici, Višegradu, Zvorniku, Foči, Bratuncu i drugim općinama. To je bila organizirana aktivnost radi potpunog uklanjanja nesrba s ovih prostora, a obzirom da su Bošnjaci bili najbrojniji, oni su i najviše stradali. Primjer Prijedora je primjer organiziranog sistema koji je provodio etničko čišćenje, progon, ubijanje, zatrpavanje u masovne grobnice i prikrivanje tragova zločina.
Nakon svega imamo negiranje zločina koji su presuđeni i evidentni. Koristim priliku da pozovem vlasti u ovome gradu da konačno dozvole izgradnju spomenika za ubijenu djecu Prijedora, ali i obilježavanje svih mjesta stradanja“, istakao je potpredsjednik RS, Ramiz Salkić.
Federalni poslanik, Asim Kamber, podsjetio je kako je na samom početku rata Radovan Karadžić poručio da će Muslimani nestati u Bosni i Hercegovini. „Naš predsjednik Alija Izetbegović je tada odgovorio da srpski narod i njihovi politički predstavnici moraju prepoznati demokratsku tradiciju koja je krasila taj narod u istoriji i da moraju odustati od zločina genocida i fašizma. Mi upravo s tom porukom rahmetli predsjednika Izetbegovića očekujemo da će srpski narod sam osuditi zločine i shvatiti da je ono što je rađeno u Bosni i Hercegovini nad Bošnjacima i Hrvatima fašizam i da na taj način čine istorijsku grešku prema vlastitom narodu svrstavajući ga u porodicu naroda koji su počinili genocid. Oni trebaju skupa s Bošnjacima i drugim narodima pristupiti onome što se zove civilizirana i demokratska tradicija naroda Evropske unije“, istakao je Kamber.
Podsjećamo, radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti čiji su posmrtni ostaci uglavnom ekshumirani na Korićanskim stijenama. Porodice će nakon skoro 27 godina konačno ukopati njihove nekompletne posmrtne ostatke i imati mezar na kojem će pisati njihovo ime. To je konačni smiraj kako za ubijene tako i za njihove porodice. Nakon kolektivne dženaze, posmrtni ostaci žrtava ukopani su u različitim mezarijima, a u skladu sa željama njihovih porodica.
Najveći broj žrtava, 68 njih, ukopan je u Šehidskom mezarju Kamičani dok će ostali biti ukopani u Šehidskim mezarjima Čarakovo, Hambarine, Bišćani, Skela, Rizvanovići te Šehidskom mezarju Dabovci u Kotor Varoši.Najmlađa žrtva je Emir Đonlagić koji je ubijen kada je imao 18 godina te će biti sahranjen na šehidskom mezarju Kamičani, a najstariji Bećir Bešić koji je ubijen kada je imao 61 godinu. Tokom rata u Prijedoru je prema zvaničnim podacima ubijeno 3.176 ljudi, od čega 256 žena i 102 djece. Kroz prijedorske logore prošlo je više od 30.000 ljudi.
Prijedorčani nesrpske nacionalnosti su ubijani, maltretirani, izgladnjivani i zatvarani u različite logore, među kojima su “Trnopolje”, “Omarska” i “Manjača”.
KOMENTARI