Na osnovu letimičnog pregleda podatka iz zemljišnih knjiga, uočavam slične primjere kao u slučaju Almaza Babić Kapetanović, ali u puno manjim dimenzijama. Prvi primjer je sanska porodica Kurbegović. Praćenje putanje oduzete zemlje po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, probudilo je moju veliku znatiželju za daljim izučavanjem pomenute problematike. Otkud Kurbegovićima posjedi u Brdarima? U obrađenoj zemljišnoj knjizi za Brdare stoji da su vlasnici oduzete zemlje Zuhra Cerić i Atif Kurbegović iz Kijeva. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 599).
S obzirom da su u Brdarima begovi Cerići bili apsolutni vlasnici zemljišnih posjeda, proističe da je Zuhra u miraz Atifu donijela 98,10 dunuma oduzete zemlje (1 K. S.). Ali ona u miraz nije donijela samo jedan posjed u navedenom izosu, nego još tri. U konkretnom slučaju to znači da sanski autori nisu dobro odbračunali podatke za Brdare, jer ukupni Zuhrin miraz donesen Atifu iznosi 255,97 (= 98,10+157,87) dunuma oduzete zemlje i dodatna 2 K. S…
Ako ustanovljenu primjedbu proknjižim na konto Kurbegovića, prema tabeli sanskih autora, ukupna vrijednost oduzete zemlje iznosila bi 15.392,06 (= 15.234,19 +157,87) dunuma (146 K. S. i 37 slučajeva 1948.). U tom slučaju, Kurbegovići bi na sumarnoj tabeli sanskih autora, po iznosu oduzete zemlje, pretekli bihaćko-krupske begove Bešireviće i popeli se na visoko 3. mjesto, odmah iza bihaćkih, krupskih i sanskih begova Bišćevića i banjalučkih begova Đumišića.
Ukoliko se držim pravila de jure vlasnik, Kurbegovići bi zadržali i dalje 4. poziciju, jer se na prvoj ubjedljivo nalaze begovi Kapetanovići iz Sarajeva, dok 2. i 3. pozicija (Đumišići i Bišćevići) ostaju nepromijenjene. Zahvaljujući donesenom mirazu Kurbegovićima, Beširevići su pali na 5. poziciju po iznosu oduzete zemlje. Porodica Cerić nije stala sa poklonima u vidu miraza prema Kurbegovićima. U obrađenoj zemljišnoj knjizi za Kljevce, u fokusu je slučaj Zejne Cerić. Ona je u svom drugom braku sa Omer-begom Kurbegovićem iz Kijeva, na konto porodice Kurbegović donijela miraz od 249,49 dunuma oduzete zemlje (6 K. S.). (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 863).
Porodici Kurbegović, zahvaljujući još jednom dobivenom poklonu u oduzetoj zemlji, ukupni iznos je porastao na 15.641,55 (=15.392,06 +249,49) dunuma (152 K. S. i 35 slučajeva 1948.). Za visinu vrijednosti oduzete zemlje, koju je Zejna donijela na konto Kurbegovićima, treba isti iznos rasknjižiti sa konta porodice Cerić. Međutim, sanski autori nisu knjiženje oduzete zemlje izvršili po pravilu de jure vlasnik, nego su navedeni iznos Zejninog miraza proknjižili na konto Hadžiahmetovića, valjda što je ona prvi put bila udana u toj sanskoj porodici i nakon smrti muža naslijedila njegovu zemlju.
To znači da je porodica Hadžiahmetović bila stari vlasnik oduzete zemlje, a snaha Zejna postala je pravna nasljednica nakon smrti muža. No pomenuta porodica nije bila vlasnik oduzete zemlje, po pravilu de jure. Zato ukupna vrijednost oduzete zemlje na kontu Hadžiahmetovića sada iznosi 1.298,16 (= 1.547,65-249,49) dunuma (13 K.S. i 4 slučaja 1948.). Daljom potragom za Zejninim mirazom po zemljišnim knjigama, rezultirao je dobitkom za još dva slučaja. Naime, Zejna Cerić je u Sanskom Mostu posjedovala proknjiženih 8,64 dunuma (1 K. S.) i u Kruharima, pod imenom Zejna Cerić Hadžiahmetović, 14,43 dunuma (1 K. S.) oduzete zemlje. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 98, 266)
Tu vrijednost je donijela u miraz drugom mužu Omer-begu Kurbegoviću. Navedeni iznosi moraju se rasknjižiti sa konta Cerića i Hadžiahmetovića, a proknjižiti na konto Kurbegovića. Po novom obračunu, vrijednost oduzete zemlje iznosi: Hadžiahmetovići 1.283,73 (=1.298,16–14,43 ) dunuma (12 K. S. i 4 slučaja 1948.), Cerići 14.016,09 (= 14.024,73–8,64) dunuma (193 K. S. i 44 slučaja 1948.) i Kurbegovići 15.664,62 (= 15.641,55+23,07) dunuma (154 K. S. i 35 slučajeva 1948.).
No trenutni plasman po iznosu oduzete zemlje nije promijenjen, jer su na tabeli de jure vlasnik Kurbegovići čvrsto ostali na 4., dok su Cerići zadržali 6. poziciju (iza … Bišćevića, Kurbegovića, Beširevića i ispred Kulenovića, Čekića, Miralempašića…). Hadžiahmetovići su na aktuelnoj tabeli imala blagi pad, pa su sa 32. pali na 36. poziciju (iza … Hergića, Seferagića, Hadžibajramovića i ispred Mehmedagića, Zahirovića, Dizdarevića …).
Zahvaljujući Zejni Cerić Hadžiahmetović i donesenim mirazima u oduzetoj zemlji Omer-begu (Musa) Kurbegoviću iz Kijeva, porodica Kurbegović vidno je uznapredovala na aktivnoj tabeli. Kad već pominjem Omer-bega, uvidom u podatke iz zemljišnih knjiga za Škrljevitu i Čaplje, primijetio sam nepoznatog vlasnika oduzete zemlje: „Karabegović Omerbeg (Musa)- Kievo“. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 127, 329).
Podudarnost u imenu vlasnika, njegovog oca, mjesta stanovanja i sličnost prezimena, nedvosmisleno govori da je u pitanju jedna te ista osoba. Osoba sa prezimenom Karabegović nije postojala, već se radi o pominjanom Omer-begu (Musa) Kurbegoviću iz Kijeva. On se kao vlasnik oduzete zemlje pojavljuje, ali i njegova braća Mehmedalija i Mehmed, u obrađenim zemljišnim knjigama za: Kijevo, Sasinu i Usorce. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 299, 348, 845). Bez ikakvih dilema mogu utvrditi identitet sporne osobe. On je Omer-beg (Musa) Kurbegović iz Kijeva.
Dakle, vrijednost oduzete zemlje koju su sanski autori omaškom proknjižili na konto Karabegovića (dunuma 104,74= 90,22+14.52; K. S. 4) mora se najprije rasknjižiti sa njihovog, pa tek onda proknjižiti na konto istinskog vlasnika. Kad se identična vrijednost oduzete zemlje rasknjiži sa konta porodice Karabegović, proizilazi da je novi iznos 302,89 (= 407,63-104,74) dunuma (5 K. S. i 2 slučaja 1948.). Po redoslijedu na tabeli de jure vlasnik, posljednja korekcija Kurbegovićima nije promijenila plasman, dok su Karabegovići pali sa 65. na 69. poziciju (iza … Bešića, Ćehića, Bahtića i ispred Hromalića, Delića, Džananovića …).
Sporni iznos od 104,74 dunuma oduzete zemlje i 4 K. S. proknjižava se na konto Kurbegovića, tako da trenutna vrijednost iznosi 15.769.36 (= 15.664,62+104,74) dunuma (158 K. S. i 35 slučajeva 1948.). Ako nastavim sa daljom analizom, po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, bojim se da će mnoge porodice izgubiti do ovog trenutka stečene pozicije na aktivnoj tabeli. Zaista ne govorim ovo iz razloga što sam sasvim slučajno, pri uvidu u obrađene zemljišne knjige, primijetio pogrešna knjiženja u sljedećim naseljima:
– Lušci Palanka; Zlata Burzić 755,49 dunuma (6 K. S.), – Bojište (Tuk Bobija); Zulejha Cerić- Hasanbeg Bišćević 493,37 dunuma (1 K. S. i 1 slučaj 1948.), Hanumica Krupić- Huseinbeg Bišćević 40,45 dunuma (1 K. S.) i Zejna Beširević- Osmanbeg Bišćević 974,80 dunuma (1 K. S. i 2 slučaja 1948.), – Bos. Milanovac (Eminovci); Zejna Beširević- Osmanbeg Bišćević 259,92 dunuma (2 K. S.), – Tramošnju; Fatima Filipović- Dervišbeg Bišćević 941,23 dunuma (7 K. S. i 1 slučaj 1948.). (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 115, 385, 397, 481, 956).
Nažalost, sanski autori u navedenim slučajevima nisu ispoštovali pravilo de jure vlasnik, ni u jednom slučaju. Ostaje nejasno, zašto su na konto Bišćevića proknjižili oduzetu zemlju u Lušci Palanci, ako je Zlata te zemljišne posjede odnijela u miraz Burzićima? Oni su putanju miraza prikazali ispod sumarne tabele porodice Bišćević, ali su ipak Zlatin miraz proknjižili na konto Bišćevića. Ko je bila Zlata?
Na pomenutoj tabeli stoji dodatak „rođ. Biščević“. Pretpostavljam da je u pitanju neoznačena opomena autora. Na sljedećoj stranici piše da je Zlata udovica Mustaj-bega (Hasan-bega) Bišćevića (Hrustanbegovića) iz Bihaća. (V. i E. Bišćević,”Građa za historiju općine Sanski Most”, str. 365-366). Još uvijek ne znam ko je Zlata, ali znam da je na konto porodice Burzić donijela u miraz poveliku vrijednost oduzete zemlje. Tabela po pravilu de jure vlasnik slikovito kaže da saldo na kontu porodice Burzić iznosi 755,49 (= 755,49+0) dunuma (6 K. S.). Plasman Burzića na pomenutoj tabeli neviđeno se poboljšao, jer su sa posljednje 310. skočili na odličnu 52. poziciju (iza … Vojnikovića, Lučića, Stevanovića i ispred Kuršumovića, Kadića, Zurnića …).
Tri velike pogreške sanski autori napravili su prilikom knjiženja u mjestu Bojište (Tuk Bobija). Oduzeta zemlja ne može se tretirati pod „dobiveno kao miraz“, zato što se uvidom u obrađene zemljišne knjige jasno vidi da su ti posjedi nekad bili u vlasništvu Bišćevića. Nelogično bi izgledalo da su Hasan-beg, Husein-beg i Osman-beg Bišćević, na jednoj lokaciji dobili miraze u oduzetoj zemlji- od tri različite porodice: Cerića, Beširevića i Krupića. To se najbolje vidi po primjeru Sultanije Bišćević.
Sultanija (rođ. Cerić), na lokaciji Bojište (Tuk Bobija) naslijedila je 35,35 dunuma oduzete zemlje (1 K. S.) iza muža „I ef. Bišćević“. Ona je i u naselju Skucani Vakuf naslijedila oduzetu zemlju i iza drugog muža („II ef. Beširević“) u iznosu od 27,30 dunuma (2 K. S). Na koncu se i treći put sretno udala za „III Alibeg Cikota“ iz Bosanske Kostajnice i njemu u miraz odnijela oduzetu zemlju u iznosu od 62,65 dunuma (3 K. S.). (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 397, 532).
Tako je porodica Cikota, po pitanju oduzete zemlje na sanskom području, postala oštećena. Na tabeli de jure vlasnik, porodica Cikota zabilježila je strelovit uspon sa posljednje 311. na 152. poziciju (iza … Muhića, Čengija, Sarhatlića i ispred Zaftara, Mešića, Kantarevića, Avdića …). Sultanijin miraz Alibegu je znak da sa konta Bišćevića treba rasknjižiti iznos od 35,35 dunuma oduzete zemlje (1 K. S), a sa konta Beširevića iznos od 27,30 dunuma (2 K. S)…
Nasljedstvo Hanumice Krupić iza Husein-bega Bišćevića (B. Krupa), u iznosu od 40,45 dunuma (1 K. S.), proknjiženo je na ime „Krupić Hanumica- Huseinbeg Bišćević“, ali transakcija u oduzetoj zemlji nije legla na konto nijedne porodice. Naime, na pomenutoj lokaciji pojavljuje se vlasnik oduzete zemlje pod imenom „Krupić Hama Huseinbeg (B. Krupa)“. Iznos od 650,92 (= 610,47+40,45) dunuma oduzete zemlje (9 K. S.), svakako pripada Krupićima i treba ga proknjižiti na njihov konto. Saldo na kontu porodice Krupić iznosi 9.445,20 (= 8.794,28+650,92) dunuma oduzete zemlje (123 K. S. i 19 slučajeva 1948.). Posljednje knjiženje na kontu porodice Krupić, donijelo joj je napredak na aktuelnoj tabeli za jednu poziciju. Ona je sa 10. lagano skočila na 9. poziciju (iza … Cerića, Kulenovića, Čekića i ispred Miralempašića, Pašalića, Jakupovića …).
- i E. Bišćević su oduzetu zemlju, koju je naslijedila Zulejha Cerić iza Hasan-bega Bišćevića (B. Krupa), u iznosu od 493,37 dunuma (1 K. S. i 1 slučaj 1948.), pogrešno proknjižili na konto Bišćevića (692,94= 109,57 +493,37 dunuma (6 K. S. i 1 slučaj 1948.). Nažalost, pogrešno knjiženje na navedenoj lokaciji, umjesto Zulejhino nasljedstvo iza Hasan-bega, proknjiženo je pod „dobiveno kao miraz“. U tom slučaju, vrijednost oduzete zemlje Zulejhinog nasljedstva valja rasknjižiti sa konta Bišćevića, te isti iznos proknjižiti na konto Cerića.
Zulejhino nasljedstvo oduzete zemlje iza Hasan-bega Bišćevića, po pravilu de jure vlasnik, donijelo je na kontu porodice Cerić vrijednost od 493,37 dunuma (1 K. S. i 1 slučaj 1948.). Poklon u nasljedstvu oduzete zemlje blago je uvećao saldo na kontu Cerića i sada iznosi 14.509,46 (=14.016,09 +493,37) dunuma (191 K. S. i 43 slučajeva 1948.). Cerići su zadržali stečenu 6. poziciju. Oduzeta zemlja, koju je Zejna Beširević naslijedila iza Osman-bega Bišćevića (S. Most), nije proknjižena ni na konto porodice Bišćević, a ni Beširevića. To se jasno vidi po sumarnom saldu kod obje porodice za Bojište (Tuk Bobija), jer na kontu Bišćevića stoji iznos 602,94 dunuma (5 K. S.), a kod Beširevića 32,10 dunuma (1 K. S.). Nigdje nema iznosa od 974,80 dunuma (1 K. S. i 2 slučaja 1948.). Po svemu navedenom, oduzeta zemlja koju je Zejna Beširević naslijedila iza Osman-bega Bišćevića, nije proknjižena ni na jedan konto.
Ako po pravilu de jure vlasnik proknjižim oduzetu zemlju na konto pravnih nasljednika (Beširevića), proizilazi da njihov novi saldo iznosi velikih 16.256,37 (= 15.308,87+974,80–27,30) dunuma (133 K. S. i 14 slučajeva 1948.). S obzirom da je Zejna iza Osman-bega naslijedila još 259,92 dunuma (2 K. S.) u Bosanskom Milanovcu (Eminovcima), potrebno je isti iznos rasknjižiti sa konta porodice Bišćević pa ga proknjižiti na konto Beširevića. Ukupna vrijednost oduzete zemlje na kontu porodice Beširević iznosi 16.516,29 (=16.256,37+259,92) dunuma (135 K. S. i 14 slučajeva 1948.). Posljednjim transkacijama Beširevići su na tabeli de jure vlasnik oduzete zemlje povratili 4. poziciju od Kurbegovića, koji su pali jedno mjesto niže.
Sanski autori su oduzetu zemlju u Tramošnji tretirali kao poklon Fatime Filipović- Derviš-begu Bišćeviću. Ta zemlja je izvorno pripadala Bišćevićima, jer je Derviš-beg praunuk Mehmeda-paše Bišćevića. Fatima je iza Derviš-bega postala pravni nasljednik 941,23 dunuma (7 K. S. i 1 slučaj 1948.). Ako se pitate, zašto je ključkoj porodici Filipović saldo na kontu oduzete zemlje vidno porastao, odgovor nije teško pronaći u vrijednom poklonu od Bišćevića!? Ukupna vrijednost oduzete zemlje na kontu porodice Filipović iznosi 1.113,76 (=941,23+172,53) dunuma (16 K. S. i 1 slučaj 1948.). Na tabeli de jure vlasnik, Filipovići su imali pozamašan uspon, jer su sa 95. skočili na 41. poziciju (iza … Mehmedagića, Zahirovića i Dizdarevića i ispred Zenkovića, Muratagića, Velića …).
Zbog nepravilnih knjiženja oduzete zemlje na pomenutim lokacijama (L. Palanka, Bojište (Tuk Bobija), B. Milanovac (Eminovci) i Tramošnja) potrebno je rasknjižiti navedene iznose sa konta porodice Bišćević (slučajevi Zlata Burzić, Sultanija Cikota i Hasan-beg, Husein-beg, Osman-beg i Derviš-beg Bišćević). Posljednje saldo na kontu Bišćevića iznosi skromnih 14.992,08 (= 17.477,44-755,49-35,35-493,37-259,92-941,23) dunuma (129 K. S. i 14 slučajeva 1948.)
Nakon posljednih transakcija, isključivo po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, tabela de jure vlasnik oduzete zemlje, za 57% obrađenih podataka iz zemljišnih knjiga, ipak je doživjela određene promjene:
___________________________________________________________________________________________________________
Vlasnik po gruntovnici Površina u dunumima Kmetska selišta Br. sl. 1948. ___________________________________________________________________________________________________________
- Kapetanović 52.010,24 368 17
- Đumišić 21.163,70 123 5
- Beširević 16.516,29 135 14
- Kurbegović 15.769,36 158 35
- Bišćević 14.992,08 129 14
- Cerić 14.509,46 194 45
- Kulenović 12.669,05 138 7
- Čekić 10.720,30 128 15
- Krupić 9.445,20 123 19
10.Miralempašić 9.011,44 228 12
___________________________________________________________________________________________________
Naredni blog u petak 20h…
KOMENTARI