Psihološki efekat produženog razdoblja svjetla daleko je veći od bilo kakve ekonomske računice, sukus je većine inače prilično kontroverznih istraživanja koja se odnose na ljetnu i zimsku izmjenu vremena. Zadovoljni ljudi troše više, kao i ljudi koji više vremena provode boraveći na zraku, s porodicom
Hrvatska danas nema preciznu statistiku ušteda i troškova kao posljedica zimskog i ljetnog računanja vremena. Nema, međutim, nikakvog razloga da se ne priklonimo srednjoj struji, koja pozitivne odjeke nalazi u nešto boljim turističkim statistikama, dok zbraja minuse na posljedicama pojačane emisije ugljičnog dioksida (transport i klimatizacija) i ukupno većoj potrošnji svih vrsta energije osim struje za rasvjetu, piše Jutarnji.hr.
Najviše pozitivnih statistika koje se odnose na posljedice štednih promjena vremena stiže iz rubnih zemalja trećeg svijeta gdje je poslovni ciklus zapeo u prošlosti. Dobre brojke, doduše samo prepričane, stižu iz Kube, Čilea i Meksika gdje se smatra da zbog više svjetla u ljetnim mjesecima ljudi više borave na otvorenom, pa zbog toga manje koriste kućanske aparate.
Razvijeni dio svijeta višak svjetla uglavnom više ne promatra u kontekstu štednje nego povećane zarade, jer ljudi su u toplijim i svjetlijim mjesecima skloniji boravku na otvorenom i izletima u bližu okolicu svojih gradova. Na tome, pokazali su britanski i nizozemski statističari, najbolje zarađuju hotelijeri i vlasnici restorana i – suprotno planiranim uštedama – naftaška industrija. Također, jedno američko istraživanje golferske populacije provedeno na lokaciji Las Cruces u Novom Meksiku pokazalo je da tijekom razdoblja ljetnog vremena golferi izlaze na terene kasnije i da igraju duže.
KOMENTARI