Omladinski pokret Studentski pohodi nastao je s ciljem da se mladim ljudima iz naše zemlje omoguće jeftina i zanimljiva putovanja širom Evrope. S obzirom na to da su putovanja u daleke zemlje mnogima koji žive u Bosni i Hercegovini tek pusta želja, posebno ukoliko je riječ o studentskoj populaciji, pristupačne cijene i privlačne destinacije koje se nude u sklopu projekta Studentski pohodi privlače sve veći broj mladih iz cijele BiH.
Piše: Hilma Unkić, Radiosarajevo.ba
U projektu je do sada je učestvovalo preko 20.000 studenata i mladih ljudi što ga svrstava među najpopularnije studentske projekte u Bosni i Hercegovini. Glavni partner u realizaciji studentskih pohoda, kao i u upravljanju cijelim projektom je Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu.
Posebna specifičnost ovih putovanja leži u činjenici da kompletnu organizaciju vode studenti i mladi, i da na svakom pohodu prevladava zajedništvo, solidarnost, prijateljstvo, povjerenje i druge vrijednosti koje su veoma bitne, a zaboravljene, navode iz ovog pokreta.
Posljednji u nizu pohoda koji je organizirao ovaj omladinski pokret bio je Pohod u Prag. 1.100 studenata iz svih univerzitetskih gradova BiH (Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Zenice, Mostara i Bihaća) su tokom trodnevnog putovanja imali priliku posjetiti znamenitosti Zlatnoga grada, ali osim Praga, posjećen je i njemački grad Dresden, te glavni grad Mađarske, u kojem su se studenti zadržali nekoliko sati prilikom povratka u BiH.
Prag i njegov sjaj
Najveći i glavni grad Češke, koji leži na rijeci Vltavi, mnogi smatraju jednim od najljepših evropskih gradova. Dobro očuvana srednjovjekovna jezgra grada je posebno zanimljiva za turiste, a stari dio Praga je 1992. godine uvršten i na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Evropi. Za razliku od drugih evropskih metropola, Prag nije mnogo stradao tokom Drugog svjetskog rata, a danas se vjeruje da je riječ o šestom gradu po posjećenosti u Evropi.
U našoj fotogaleriji možete pogledati šta su to studentice Ana Ivešić i Andrijana Tadić zabilježile svojim fotoaparatima tokom šetnje kroz ovaj grad.
FOTO: Studentski pohodi
Drugi grad koji je posjećen tokom ovog pohoda bio je Dresden, glavni grad njemačke savezne pokrajine Saske. Za razliku od Praga, koji je tokom Drugog svjetskog rata ostao očuvan, Dresden je bionajbombardiraniji grad u Evropi. Nakon rata grad postaje dio Demokratske Republike Njemačke i jedan od njenih najznačajnijih centara, a danas je, nakon reunifikacije Njemačke, Dresden poznat kaograd umjetnosti i kulture.
U fotogaleriji (fotografirale: Ana Ivešić i Andrijana Tadić) pogledajte obilazak najznačajnijih dijelova grada Dresdena.
Najveći problem je kada studenti izgube pasoš
Organizatore Studentskih pohoda pitali smo kako su došli na ideju da organiziraju ovakve masovne studentske pohode, te da li eventualno bude problema tokom posjeta zbog velikog broja studenata koji su uključeni.
„Na ideju smo došli, prije svega, jer su turističke agencije nudile zaista preskupe aranžmane za studentska putovanja gdje su pohodi koji sada radimo koštali i nekoliko stotina maraka više nego sada. Druga važna stvar koja je utjecala da se studenti pokrenu u ovom pravcu jeste pasivnost Univerziteta prema studentima gdje Univerzitet i fakulteti ne nude nikakve zajedničke aktivnosti za studente. U takvoj situaciji grupa studenata došla je na ideju da krene s organiziranjem izleta i putovanja prije svega na planine u okolini Sarajeva koje su nazvali Studentski pohodi. Ubrzo je ta ideja dobila masovnu podršku pa danas neki pohodi broje i preko 3000 učesnika kao pohod na Bjelašnicu“, kaže zaRadiosarajevo.ba Ahmed Nurković, član omladinskog pokretaStudentski pohodi, i jedan od vodiča tokom putovanja u Prag.
„Organizaciji svakog pohoda pristupa se maksimalno ozbiljno pa se posebna pažnja posveti identifikaciji onih polja koja bi mogla biti problematična. Kada se to uradi, onda se dobro pripremimo i osiguramo da, i ako se dese neki problemi sve bude riješeno brzo prema unaprijed definiranim radnjama. Zaista nam je drago da do sada nismo imali nikakvih problema, mi vodimo računa da se svi učesnici pohoda pridržavaju prije svega zakona zemalja u koje idemo ali i pravila prijevoznika kao i smještaja i u kojem boravimo. Najveći problemi sa kojima se susrećemo jeste kada neko izgubi pasoš, ali ti se problemi rješavaju brzo i bez većih komplikacija.“
Mlade je teško zainteresirati za putovanja
Iako su studentski pohodi masovni, i redovna su putovanja u kojima učestvuje više od 1000 učesnika, ipak pokrenuti mlade u našoj zemlji na ovakve aktivnosti nije jednostavno.
„Ono što je najteže jeste ustvari mladim ljudima koji odrastaju u našim gradovima okruženi depresijom i bez ikakve perspektive i svim tim uzrokovanim političko-ekonomskim faktorima objasniti vrijednost putovanja, pokrenuti ih na razmišljanje, na aktivnost i kod njih stvoriti želju za druženje, planinarenjem, putovanjem, učenjem, otvorenošću, solidarnošću jer sve je to potrebno da bi se uspješno organizirao jedan pohod. Kada se to uspije, onda je sve lako, i jasno se vidi razlika na ljudima u njihovom držanju, komunikaciji, otvorenosti kod onih koji se odluče da učestvuju u pohodima i kod onih koji ostaju da sjede u gradovima i kućama. Ovdje nije faktor novac jer mnogi pohodi unutar BiH su besplatni“, kaže Ahmed Nurković za Radiosarajevo.ba.
“Na putovanjima nema podjela – svi smo jednaki”
Studenti su dosad na ovaj način imali priliku posjetiti brojne destinacije, a kada je riječ o pohodima izvan BiH izdvajaju se: Istanbul, Berlin, Minhen, Pariz, Salzburg, Rim, Venecija, Firenca, Milano, Verona, Barcelona…
Kada je riječ o našoj zemlji, onda se većinom posjećuju planine kao što su Trebević, Bukovik, Prenj, Zelengora, a iz pokreta ističu da su najponosniji na pohod na Maglić gdje su osvojili vrh Bosne i Hercegovine, kao i na pohode na Bjelašnicu koji okupe više od 3.000 učesnika.
FOTO: Studentski pohodi
„Ova putovanja su jako značajna iz mnogo razloga – ima jedna izreka koja kaže putovanje je jedina stvar na koju trošiš novac, ali koja te pri tome čini bogatijim i to je zaista tako, nakon svakog pohoda svi mi postanemo bogatiji za zaista mnogo stvari u svim aspektima naše ličnosti. Kod nas ovdje gdje vlada depresija, i ta velika neizvjesnost koja negativno utječe na cijelo društvo pa i na mlade ljude prilika za druženjem, organiziranjem, putovanjem je od velike vrijednost jer učimo o drugim kulturama, vidimo kako stvari funkcioniraju u drugim, razvijenim društvima i tako najbolje učimo o nama samima, učimo da imamo šanse, da postoji svijet izvan naših granica, da postoje prilike,učimo se solidarnošču i toleranciji, stječu se nova poznanstva, na pohodima ne postoji nacionalnih i drugih podjela, svi smo tu da putujemo i da se družimo i zato je naš slogan collect moments not things.“
KOMENTARI