Nemali broj građana iz četiri općine Unsko-sanskog kantona ima neprihvatljivo male penzije zbog toga što su tokom kraćeg dijela rata živjeli pod upravom Republike Srpske. Traže od federalne vlasti da riješi ovaj dugogodišnji problem.
iječ je o dijelu građana iz Sanskog Mosta, Ključa, Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, čiji su gradovi 1992. bili pod upravom Republike Srpske. Shodno sporazumu dva entiteta imaju penziju od 60 KM do 200 KM bez obzira na to što su godinama radili – prije rata, tokom rata i poslije rata.
Alen Šehić koordinira aktivnosti ovih građana koji smatraju da im je ovim učinjena nepravda i koji traže da se ona otkloni. U izjavi za Klix.ba je ocijenio da je uprava Republike Srpske u ova četiri grada pravno upitna s obzirom na to da je uprava, kako je napomenuo, obznanjena u službenom glasniku 1993.
“Zbog nekoliko dana, odnosno nekoliko mjeseci, u zavisnosti od toga koliko je kome upisano, oni ne mogu imati ni minimalnu penziju. Razlog za to jeste što federalni Zavod za penziono i invalidsko osiguranje (PIO) drugi entitet tretira kao stranu državu i računaju im na osnovu sporazuma dva entitetska zavoda”, obrazložio je.
Kako je kazao, postoje i oni sa 40 godina staža, a imaju penziju od 200 KM. Naglasio je da ne primaju dio penzije iz Republike Srpske, dobijali bi bar minimalnu penziju iz Federacije Bosne i Hercegovine.
Bili u logoru i ubijani
Kao još veći problem je istakao to što među njima postoje i oni koji su bili u logoru ili su ubijeni, zbog čega ispaštaju njihove porodice.
“Još veći je paradoks taj što njima ta uprava uopće nije uplaćivala staž. Međutim, to federalnom PIO-u odgovara da bi nešto ušparao”, ocijenio je Šehić.
Naveo je da ne zna koliko tačno ljudi ima ovaj problem, ali da pretpostavlja da ih je i do 500. Potcrtao je da ih u Ključu, u kojem on živi, postoji stotinu.
Traže rješavanje problema
Napomenuo je da su imali sastanak i s predstavnicima kantonalne vlasti, od kojih su tražili da se uključe u rješavanje ovog problema za koji je istakao da mnogi ne znaju za njega i da ga ne razumiju. Jedan od zaključaka tog sastanka jeste razgovor s resornim entitetskim ministrom Veskom Drljačom (SBB) i direktorom nadležnog entitetskog zavoda Zijadom Krnjićem. Sastanak s Drljačom bi se trebao desiti 29. novembra.
Šehić je naglasio da će tražiti da im se obrazloži da li je problem posljedica nepoštivanja samog sporazuma ili je posljedica samog sporazuma, tj. onoga što je dogovoreno.
Kako je kazao, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Husein Rošić je pristao da pred ovom zakonodavnom institucijom inicira rješavanje ovog problema. Osnovni zahtjev će biti da primaju minimalnu penziju.
Koja su moguća rješenja
I Šehićevi su roditelji među onima koji imaju ovakav problem. Za majku je istakao da iz Republike Srpske dobija 40 KM, a iz Federacije 120 KM za 28 godina uplaćenog radnog staža.
Očekuje da će biti vrlo teško riješiti problem ako on zaista jeste posljedica sadržaja sporazuma. Smatra da je jedno od mogućih rješenja isplata obeštećenja.
Poručio je da je najgore što se ljudi osjećaju povrijeđenima. I prilikom jedne od posjeta predsjednika SDA Bakira Izetbegovića je tražio da pomogne u rješavaju problema. Kako je kazao Šehić, Izetbegović je obećao da će to učiniti. Naglasio je da je tražio da sve stranke budu uključene u rješavanje.
Upozorio je da će ovo biti problem svih onih koji su tada živjeli pod privremenom upravom.
KOMENTARI