instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

Administrativne barijere za zapošljavanje Bošnjaka u RS-u

Administrativne barijere za zapošljavanje Bošnjaka u RS-u

Piše: Harun Cero

U novom Zakonu o suzbijanju korupcije, organizirnog i najtežih oblika privrednog kriminala u bh. entitetu Republika Srpska nije norminarana nacionalna zastupljenost konstitutivnih naroda pri zapošljavanju, tvrdi potpredsjedavajući Vijeća naroda RS-a Kemal Čamdžija.

Iz Kabineta predsjedavajuće Vijeća naroda RS-a Nade Tešanović su nam kazali da je cilj donošenja tog zakona efikasnije suzbijanje koruptivnih krivičnih djela, a da je sve što se tiče zapošljavanja i nacionalne zastupljenosti regulirano Ustavom RS-a.

ZAKON O POLICIJI I UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

Milorad Dodik je nedavno vratio Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Narodnoj skupštini RS-a na ponovno odlučivanje.
‘Ako Narodna skupština podrži zakon, onda ga predsjednik RS-a mora potpisati bez odlaganja. Ako ga ne podrži, on se vraća Vladi RS-a na ponovnu izradu i može se uputiti u skupštinsku proceduru tek nakon što prođe šest mjeseci’, kaže Kemal Čamdžija.

Naglašeno je da Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a nije dostavio obrazloženje Odluke o podizanju vitalnog nacionalnog interesa na spomenuti zakon.

Problemi pri zapošljavanju Bošnjaka

Čamdžija tvrdi da integralni tekst novog zakona ne odgovara niti samom naslovu, niti postavljenom cilju.

“Organizacija tužilaštava i sudova, a naročito njihovo osnivanje, ne mogu biti predmet ovoga zakona, već to podrazumijeva zakone koji su praktično osnivački akti, što u konkretnom slučaju nije. Zakon je trebao urediti načine prevencije, sprečavanja i procesuiranja počinilaca pobrojanih krivičnih djela. Ovim zakonom su prekršene odredbe zakona koji regulišu način i kriterije za izbor nosilaca pravosudnih funkcija (tužilaca i sudija), kao i njihovih nadležnosti”, kaže Čamdžija i dodaje da su problematični članovi 4 i 9 tog zakona.

Također se navodi da Posebnim odjeljenjem tužilaštva rukovodi specijalni tužilac, a Čamdžija smatra da se u taj član treba ugraditi novi stav, kojim bi se eksplicitno odredila struktura Posebnog odjeljenja tužilaštva, na način da ona odražava nacionalnu zastupljenost po popisu iz 1991. godine, a što je ustavna odredba. U Članu 4 se navodi da Posebno odjeljenje tužilaštva čine zamjenik glavnog republičkog tužioca – specijalni tužilac i republički tužilac raspoređeni u Posebno odjeljenje tužilaštva, koji za svoj rad odgovaraju glavnom republičkom tužiocu RS-a.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je nedavno istakao da je neprihvatljivo da se u svaki zakon u tom entitetu ubacuje popis iz 1991. godine.

Čamdžija ističe da je i do sada je bilo određenih problema pri zapošljavanju Bošnjaka u RS-u, ali da oni nisu bili ovako izraženi i da nije postojao taj zakon.

Zloupotrebe u postupku javne nabavke

“Nije postojao ovako definisan zakon, postavljen s mnogo proizvoljnosti i nedorečenosti, kao i kontradiktornosti i kolizija”, zaključio je potpredsjedavajući Vijeća naroda RS-a.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je također  osudio ovaj zakon, posebno dio koji predviđa takozvana politička krivična djela koja se ne mogu nikako povezati s korupcijom, organiziranim ili privrednim kriminalom.

“Prema novosačinjenom prijedlogu, Posebno odjeljenje će biti nadležno za krivična djela kao što su izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, ili dovođenje RS-a u položaj potčinjenosti ili zavisnosti, čime će se nepotrebno opteretiti borba protiv korupcije i najtežih oblika organizovanog kriminala. Inkriminisanje političkih krivičnih djela svojstveno je totalitarnim režimima i kao takvo u direktnoj suprotnosti s ustavnim uređenjem i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, kazali su nam iz ove organizacije.

Nejasno je, tvrde, i zašto nije ubrojan veliki broj krivičnih djela protiv privrede i platnog prometa (kao što su zloupotrebe u postupku javne nabavke, nesavjesno privredno poslovanje, zloupotreba lažnog stečaja, stvaranje monopolističkog položaja na tržištu), posebno ako se u samom nazivu zakona ističe da se odnosi na najteže oblike privrednog kriminala.

“Zakon je opterećen pojedinačnim nabrajanjem krivičnih djela protiv ustavnog uređenja, ali zato ne uzima u obzir inkriminacije koje bi specijalnim procesuiranjem mogle doprinijeti suzbijanju korupcije”, ističu iz ove organizacija.

Transparency International smatra da je izuzetno bitno da novi prijedlog zakona koji se odnosi na suzbijanje korupcije ne zadire u ljudska prava i slobode neoosnovanim ovlaštenjima tužilačkih istražilaca, kako je prvobitno bilo predloženo.

Reducirati broj krivičnih djela

Organizacija također ističe da prijedlog zakona o suzbijanju korupcije, organiziranog i najtežih oblika privrednog kriminala opet nije riješio na valjan način pitanje nadležnosti Posebnog odjeljenja republičkog tužilaštva (ranije Specijalno tužilaštvo RS-a).

Na to, tvrde, ukazuju i primjedbe predsjednika Okružnog suda Banja Luka i Okružnog tužilaštva Banja Luka, koji su istakli da treba reducirati broj krivičnih djela i usmjeriti se samo na organizirani kriminal, korupciju i najteže oblike privrednog kriminala.

Da li će narodni poslanici i skupštinski odbori Narodnoj skupštini RS-a kroz amandmane izmijeniti predloženi zakon, tek će se vidjeti.

Vlada RS-a konstatirala je prije nekoliko dana da se utvrđenom dinamikom provode mjere koje su predviđene Reformskom agendom u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera

KOMENTARI