Izbor sudije Ustavnog suda BiH, a koji se bira iz Federacije BiH, glavna je tema u Parlamentu FBiH, već mjesecima. Naime, potreba za imenovanjem novog sudije Ustavnog suda BiH javila se još u augustu 2022. godine kada je sudija Mato Tadić napunio 70 godina. S obzirom da je to gornja starosna granica za rad u Ustavnom sudu, prirodno je bilo da se krene u proces imenovanja novog sudije.
Zastupnici biraju između Marina Vukoje i Marina Vukoje
Proces još nije završen, a na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zakazanoj za danas, planirano je da se zastupnici izjašnjavaju o jednom kandidatu – Marinu Vukoji. Očigledno je da su predstavnici SDP-a BiH, Naše stranke i NiP-a odlučili da ispune želju Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, te da u Ustavni sud BiH za narednih 20 godina pošalju stranačkog čovjeka.
U dosadašnjem procesu mnogo je manjkavosti. Od toga da je radna grupa intervjue s kandidatima vršila u tajnosti, do toga da su kandidate za Ustavni sud ocjenjivali pojedini federalni zastupnici koji nemaju nikakve veze s pravnom strukom. Mnogima je sporno i to što je Komisija za izbor i imenovanje pred federalne zastupnike poslala samo ime jednog kandidata, a ne listu s više kandidata.
Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH, kaže da je dosta manjkavosti nastalo zbog procedure, ali i da je bilo narušavanja same procedure.
“Imali smo asistenta na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Haruna Išerića, koji nije mogao prisustvovati sjednici radne grupe dok su se radila intervjuisanja kandidata. Dakle, zatvorena za javnost, a nije trebala biti. Proceduralno, mogao je prisustvovati ko god hoće, uz naravno ranije pribavljenu dozvolu. Gospodin Išerić je tražio, nije dobio. Imamo pitanje izmjene poslovnika i članova radnih tijela. Da li je procedura narušena, jer su u međuvremenu mijenjali poslovnik i mijenjali su se članovi Komisije za izbor i imenovanje. To je proceduralna manjkavost”, ističe za Buku Čavalić, te navodi najveći problem u ovoj priči.
“Ustavom je zagarantovano pravo zastupnika da biraju. Ako nema alternativa, a alternativa podrazumijeva da budu minimalno dva izbora, onda mi ne možemo govoriti o biranju. Parlament nije tu da potvrđuje, Parlament treba da bira. Činjenica da smo dobili jednog kandidata samo pokazuje da se ne može ostvariti to ustavno pravo da se bira iako se ono moglo ostvariti jer je desetak kandidata ispunjavalo uslove da budu na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH”, naglašava Čavalić.
Radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata
A upravo je Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, ranije najbolje objasnio sve manjkavosti procesa u izboru sudije Ustavnog suda BiH.
Kao posebnu stavku zbog koje je sam proces izbora sudije Ustavnog suda BiH sporan Išerić je istakao sastav i kompetentnost radne grupe za sprovođenje postupka izbora sudije.
“Radnu grupu, koja je intervjuisala kandidate za sudiju Ustavnog suda i trebala ih rangirati temeljem njihovih sposobnosti su činili: doktor medicine (Mladen Bošković), mašinski tehničar (Irfan Durić), diplomirani pravnik (Rasim Smajlović) i dvoje sudija (Hakija Zajmović i Božana Banduka). Dakle, u sastav radne grupe koja je kandidatima za članstvo u instituciji koja je čuvar Ustava BiH, postavljala stručna pitanja i onda bodovala njihove odgovore su bili mašinski tehničar i doktor medicine. Kako su ova dva člana radne grupe mogli ispuniti povjereni zadatak, ostaje nepoznanica u ravni misaone imenice. Dakle, radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata i zbog toga procedura mora biti poništena”, pojasnio je Išerić.
Politički diktat prije sposobnosti
Napomenuo je da je radna grupa morala rangirati kandidate temeljem njihovih sposobnosti da obnašaju funkciju sudije Ustavnog suda.
“Kako sam već ranije naveo, Radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata. To se je posebno pokazalo na primjeru bodovanja Zvonka Mijana. Zvonko Mijan je bio registrar Ustavnog suda 14 godina. Biti registrar Ustavnog suda znači poznavati ustavno pravo kao i praksu Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u ravni, a ako ne i bolje, nego same sudije Ustavnog suda. Kako je moguće da jedan državni službenik, sutkinja općinskog suda, te još dva kandidata, budu rangirani iznad Zvonka Mijana. Moguće je samo onda kada ih rangiraju nekompetentna lica, po političkom diktatu i zanemarujući sposobnosti kandidata”, objasnio je Išerić.
Osim brojnih proceduralnih propusta, mnogi zamjeraju što je Parlamentu dostavljeno ime Marina Vukoje, koji iza sebe nema pravosudnu karijeru i koji je stranački blizak HDZ-u BiH, s obzirom da je nakon prethodnih izbora bio kandidat ove stranke za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.
Dakle, Vukoja je godinama uposlenik Parlamentarne skupštine BiH, i iza sebe nema pravosudnog iskustva, ali je pobijedio na konkursu kojeg su provodili, između ostalih, mašinski tehničar i doktor medicine.
Previše je ovo neozbiljnosti i propusta za izbor kadra koji će na poziciji ostati narednih 20 godina, s obzirom da sudijama Ustavnog suda BiH mandat traje do 70. godine života.
Funkcija sudije Ustavnog suda BiH davno je postala predmet političkog dogovora ili potkusurivanja. Federalni parlament je svojevremeno u Ustavni sud BiH imenovao i kadrove SDA. Naime, federalni zastupnici su ranije u Ustavni sud BiH poslali Mirsada Ćemana, bivšeg zastupnika SDA u Parlamentu BiH i Seadu Palavrić, nekadašnju visoku dužnosnicu SDA.
Jedina razlika u odnosu na sadašnji izbor Vukoje je što je tada Parlament FBiH imao više opcija da bira, a sada nema. Sada je samo jedna opcija na stolu, iako je deset kandidata bilo prijavljeno za ovu poziciju.
“Iako su se ranije birali kandidati koji su povezani s političkim subjektima, što je loša praksa, ali bili su, ali ipak je i tada bila mogućnost da se bira između više kandidata. Ako pogledamo arhivu iz 2008. godine, vidjet ćemo da je čak bilo i više krugova prilikom izbora, i kako su otpadali neki kandidati, da bi na kraju ostalo na jednom kandidatu”, kaže Čavalić.
Nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, prvi čovjek ove stranke Dragan Čović je kazao da vjeruje da će postupak imenovanja Vukoje danas biti završen.
Hoće li zastupnici poslušati Bećirovića?
Nedugo nakon toga, uslijedilo je saopštenje za javnost člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića (SDP BiH) koji je pozvao federalne zastupnike da ne glasaju za Vukoju.
“Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat HDZ-a (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih pravnika visokih moralnih kvaliteta. Na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su, prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između čelnika različitih stranaka. Niko nema pravo da određuje sudije Ustavnog suda BiH na neformalnim međustranačkim sastancima i da legalno izabrane organe vlasti pretvara u puke izvršioce dogovora stranačkih čelnika”, poručio je Bećirović.
Konstatovao je da se zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH “mora omogućiti da biraju sudiju, a ne da aklamacijom potvrđuju prijedlog Komisije za izbor i imenovanje”.
Vrijedi napomenuti da ni u samom SDP nije bilo jedinstvenog stava oko izbora Vukoje. Jedan od zastupnika koji se nije slagao s idejom da na Parlament dođe samo jedan kandidat je i šef Kluba SDP-a Damir Mašić.
Čavalić smatra da poziv Bećirovića kreira tektonske poremećaje unutar vladajuće većine.
“Procenti da će neustavno biti izabran gospodin Vukoja sada vjerovatno opadaju, nakon ovog saopštenja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, konstatuje Čavalić.
KOMENTARI