Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, van matične zemlje, u trajnom ili privremenom iseljeništvu, žive skoro dva miliona Bosanaca i Hercegovaca.
Ova brojka uključuje, u nekim slučajevima, i drugu i treću generaciju, što predstavlja oko 50 posto u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika BiH iz 2013. godine.
Novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma je važan za cjelokupni ekonomski sistem BiH. Skoro svake godine bh. dijaspora je u domovinu slala preko dvije milijarde KM, što predstavlja značajan postotak bh. bruto nacionalnog proizvoda.
Status bh. iseljenika riješen je, velikim dijelom, kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. U nekim državama izrazito je visok postotak bh. iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto).
Prema podacima Ministarstva za civilne poslove BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države.
Bosanskohercegovački iseljenici odavno nisu izbjeglička populacija. Prema podacima UNHCR-a iz 2013. godine, u svijetu živi 27.419 osoba iz Bosne i Hercegovine s priznatim statusom izbjeglica, od čega najveći broj u Srbiji (15.296).
Portal Radiosarajevo.ba u nekoliko će se tekstova baviti temom našeg iseljeništva, a počet ćemo s Velikom Britanijom. Iako u ovoj zemlji ne živi, relativno govoreći, veliki broj osoba bh. porijekla, oni spadaju u bolje organizirane.
Prema podacima s britanskog popisa, kao i prema procjenama naših iseljenika koji žive u Velikoj Britaniji, a koje je kontaktirao portalRadiosarajevo.ba, u Velikoj Britaniji živi između 6.000 i 10.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Bh. dijaspora u Velikoj Britaniji većinom je koncentrirana u Londonu, Birminghamu, Derbyju, Coventryju, Manchesteru, Leedsu, Edinburghu i Glasgowu, kao što je ilustrirano na ovoj mapi.
Bh. dijaspora u Velikoj Britaniji, sudeći prema našim sagovornicima,odlično je organizirana.
“Bh. iseljeništvo u Velikoj Britaniji organizirano je preko bh. udruženja, pri kojima egzistiraju i bh. dopunske škole. Bh. udruženja su članice Saveza pod imenom UK Network, a koji je opet učlanjen u Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH)”, rekao je za portalRadiosarajevo.ba Faruk Tičić, član Glavnog odbora SSDBiH.
U Velikoj Britaniji, tačnije u Birminghamu, je i sjedište SSD-a.
U Velikoj Britaniji tako djeluju dopunske škole, folklorna udruženja, vjerske organizacije, nekoliko objekata je u vlasništvu bh. dijasporskih klubova, a tu je i glasilo Haber.
Kraj školske godine u dopunskoj školi u Velikoj Britaniji, FOTO: Bhuknetwork.org
“S domovinom smo povezani putem kulturno-sportskih i humanitarnih aktivnosti, a rodbina i prijatelji su osnovna veza s domovinom. Što se tiče institucija BiH, ta veza se održava, nažalost, isključivo na našu inicijativu“, kazao nam je Anes Cerić, menadžer UK Network mreže.
Naši sagovornici nisu bili zadovoljni odnosom domovine prema njima, iz više razloga. Faruk Tičić nam je kao primjer naveo dopunske škole na maternjem jeziku u Velikoj Britaniji.
“Tu je matica zakazala iako joj je zakonska dužnost da vodi računa o tim školama, ne samo u snabdijevanju udžbenicima nego i šire. Moraju voditi računa i o nastavnom kadru i finansijski pomagati”, potcrtao je Tičić.
Nezadovoljni su i informiranjem o dijaspori, a traže i formiranje kulturno-obrazovnih centara te formiranje jedinstvenog Ministarstva za dijasporu, umjesto da komuniciraju s najmanje četiri druga ministarstva.
Tu je i uvezivanje radnog staža, promjena izbornog zakona i glasanje…
“Mogu vam samo reći da smo ove zahtjeve godinama slali bh. institucijama i OHR-u. Tražili smo da mladi ljudi koji su završili eminentne škole dobiju zaposlenja pri konzularnim institucijama. Jedino što je promijenjeno to je u Zakonu o državljanstvu, gdje se kaže da nijedan bh. građanin ne može izgubiti bh. državljanstvo stečeno rođenjem izuzev u zemljama koje traže da se bh. građani ispišu ako žele da dobiju njihova državljanstva – Austrija i Njemačka. Vidite, primjedbi ima dosta i odnos dijaspore i matice mora biti mnogo produktivniji, a ne samo da se dijaspora spominje u kontekstu priliva doznaka i kod organiziranja biznis foruma”, završio je Tičić.
Sigurno je da bh. dijaspora ostaje jedan od velikih, ali nažalost inajmanje razvijenih resursa države Bosne i Hercegovine.
H.D, Radiosarajevo.b
KOMENTARI