Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka i informacija s međunarodnih tržišta objavljenih do 12. decembra 2022. godine, procjenjuje se godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2022. godine na 4,0%, saopštila je Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH).
Preliminarna procjena je da će ekonomska aktivnost znatno usporiti u zadnjem kvartalu tekuće godine, do stope od 2,9% na godišnjem nivou, usljed smanjenja broja narudžbi iz inostranstva te visoke inflacije.
“Prema projekciji iz našeg srednjoročnog makroekonomskog modela za BiH iz novembra, očekivani rast realnog BDP-a u 2022. godini iznosi 4,1%, što je veoma usklađeno s posljednjim rezultatima modela za brze procjene trenutne ekonomske aktivnosti”, naglasila je CBBiH.
Moguće projekcije
Na osnovu zvaničnih podatka iz oktobra 2022. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekuje se kako će godišnja inflacija i u četvrtom kvartalu biti veoma visoka (15,9%), ali ipak nešto niža u odnosu na treći kvartal tekuće godine.
Kako navode iz CBBiH, prema posljednjim rezultatima modela za brze procjene trenutne inflacije, očekivana godišnja inflacija u 2022. godini bi mogla iznositi oko 14,0%, što je gotovo identično našoj ranijoj brzoj procjeni iz septembra, ali i konsistentno sa projekcijom inflacije za 2022. godinu prema srednjoročnom makroekonomskom modelu iz novembra (14,4%).
Problem inflacije
“Dalje usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekata već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka. Uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH. Bitan uticaj na kretanje inflacije u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu koje su, prema službenim podacima za prvih deset mjeseci u 2022. godini, čak blago pale u odnosu na isti period 2021. godine (pad od 0,5%)”, poručili su.
Ističu da su u vrlo kratkom roku, u procjenama inflacije, kalibrirali cjenovni pododjeljak stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, na osnovu dostupnih informacija o mogućem rastu cijena električne energije za domaće potrošače.
Navode da u FBiH još uvijek nema zvaničnog zahtjeva za korekciju cijene, pa je samim time i procijenjeni direktni efekat nepotpun.
“Trenutno nemamo informacije na osnovu kojih bismo procijenili uticaj eventualnog povećanja cijena električne energije na domaćem tržištu na robe i usluge proizvedene i pružene u zemlji, a što je svakako bitan faktor pri procjeni inflacije. Zbog svega navedenog postoji mogućnost da inflacija bude nešto viša u odnosu na procjene”, zaključili su.
KOMENTARI