Nakon što se u Bosni i Hercegovini konstantno povećava broj zaraženih koronavirusom, u javnosti se počelo govoriti i o mogućnosti uvođenja potpune online nastave. Tako bi mališani koji trenutno pohađaju kombinovani model školovanja u osnovnim i srednjim školama, ubuduće mogli od kuće pratiti sve časove.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez za Radio Sarajevo riješio je ovu dilemu.
Napomenuo je da fakulteti već sada vode online nastavu, kao što je praksa u većini europskih zemalja.
“Tu se ništa značajnije neće mijenjati“, naglasio je Čerkez.
Epidemološka situacija se prati u osnovnim i srednjim školama, napominje Čerkez.
“Ako dođe do eskalacije, naravno da je prva varijanta prelazak na online nastavu kako bi se smanjilo oboljevanje i zaražavanje jer su mladi često prenosioci bolesti“, pojasnio je pomoćnik ministra.
Podsjetio je da se i u Europi nastava odvija online, uz restrikcije.
“Međutim, u BiH za sada nije takvo stanje. U kontaktu smo s ministarstvima obrazovanja i zajednički pratimo šta se dešava, pa ćemo tako i reagirati“, rekao je Čerkez.
Napominje kako svaki kanton u Federaciji BiH ima mogućnost da svaku mjeru Kriznog štaba FBiH učini restriktivnijom ili liberalnijom, zavisno od situacije.
Nedostaci online nastave
Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH – Kantonalni odbor Kantona Sarajevo, za Radio Sarajevo govorio je o trenutnom odvijanju nastave za koju Sindikat smatra da ima dosta nedostataka.
“Nismo fokusirani trenutno na epidemološke mjere niti na odluke nadležnih institucija, ne bih da komentarišemo ljude iz struke“, napomenuo je Sivro.
Naglasio je dvije bitne stvari.
Jedna od njih je da nastavnici ovim tempom ne mogu održati kvalitet nastave kombinovanim modelom, koji se od njih očekuje.
Druga stvar je jer su i učenici u nezavidnoj situaciji, posebno jer dolazi period ocjenjivanja.
“Kako to uraditi ako su učenici ako su jedne sedmice bili u školi, a druge sedmice online? Kako ih objekivno ocjeniti, uz zakonske propise?“, pita se Sivro.
Pojašnjava da nastavnici nisu uspjeli za 30 minuta, koliko traje čas, ponuditi koliko je potrebno da bi se učenicima prenijelo znanje.
“Dolazi do sagorjevanja na poslu i ne mogu čestito uraditi svoj posao“, kaže on.
Ako nema novca – zaduženje
Učenici, kako kaže Sivro, nisu opremljeni opremom koja im je potrebna za ovu nastavu.
“Više je to igra s nastavnim planom i procesom, nego ozbiljan rad s djecom”, smatra Sivro.
Uputio je i apel.
“Izvolite gospodo u Skupštini i Vladi, ako nema novaca u budžetu, zadužite sve građane i obezbijedite po jedan laptop učenicima i nastavnicima“, poručio je Sivro.
Potrebno je, kako smatra, obezbijediti i sredstva da se novčano stimulišu nastavnici koji rade i van radnog vremena.
“Gdje se to ne može uraditi, angažujte dodatnu radnu snagu, mladih prosvjetnih radnika na birou ima“, zaključuje Sivro.
KOMENTARI