Centar za izgradnju mira (CIM) u Sanskom Mostu postoji od 2004. godine i osnovan je s ciljem rada na izgradnji mira u BiH. CIM je nastao kao odgovor na ratna dešavanja u BiH ali i na postratni period u kojem su posljedice rata bile itekako prisutne u našem društvu. Kako su nam kazali, podijeljenost društva, nemogućnost ljudi da se nose sa posljedicama koje su im ostavile ratne traume i manjak mogućnosti za mlade su bile glavna motivacija da krenu sa svakodnevnim radom na izgradnji mira u Bosni i Hercegovini.
–Prvi učesnici naših programa su bili mladi ljudi koji su preživjeli ratne strahote i uvijek bismo od njih dobili povratnu informaciju da su im naši programi pomogli da se nose sa onim što su doživjeli tako da nam je to bila dodatna motivacija da nastavimo razvijati programe u tom smijeru.
Naš pristup je rad na onom što nedostaje u jednom društvu uz aktivan dijalog sa članovima društva i tako smo i oblikovali sve programe i aktivnosti na kojima smo radili do danas: mirovni kampovi, Međunarodna sedmica mira, obuka iz Kranio-sakralne terapije, Edukacija o prevenciji genocida u školama USK, Omladinski klubovi, Teatar za mlade, Teatar za odrasle, Međureligijski hor „Harmonija“, Međureligijski dijalog, Neformalno međureligijsko vijeće u Sanskom Mostu te Bašča mogućnosti koja će nam pomoći da postanemo i samoodrživi u budućnosti – kaže na početku razgovora Vahidin Omanović, izvršni direktor i jedan od osnivača CIM-a.
Ističe kako su na početku planirali da rade samo na području naše zemlje, ali sada već imaju iskustvo u radu na procesima izgradnje mira u nekoliko zemalja kao što su Filipini, Nepal, Izrael, Palestina, Sjeverna Makedonija, Švicarska, Poljska i SAD. Trenutno pripremaju program za svoje volontere koji će se raditi sa partnerima iz Tanzanije što je najbolja potvrda da su prepoznati kao primjer dobre prakse u izgradnji mira, o čemu govore i nekoliko priznanja, ne samo domažih nego i međunarodnih na šta su naravno ponosni.
Nagrada Intercultural Achievement Award #IAA osnivačima i direktorima CIM-a
Što imamo više komunikacije imamo i više empatije i ljubavi
S obzirom da je CIM posvećen nenasilju koriste svaku priliku da to i promovišu, a trenutno su aktivni na projektu 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Navode kako im je ova akcija posebno važna jer je kažu nasilje nad ženama u konstantnom porastu i kod nas, ali i na globalnom nivou. Napominju kako je važno da i muškarci i žene razumiju da se ovo ne dešava tamo negdje, nego da, ukoliko ne budemo radili na mijenjenju shvatanja, sutra bilo ko od nas može postati i žrtva, ali i počinilac nasilja.
Ovogodišnju kampanju koju su radili u partnerstvu sa Međureligijskim vijećem BiH te uz podršku UN Women imala je posebnu težinu jer su lokalne vjerske zajednice pružile podršku kampanji. Sa zadovoljstvom ističu informaciju da je u toku kampanje po jedna hutba u svim džamijama na području Medžlisa IZ Sanski Most bila posvećena problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, na čemu su im neizmjerno zahvalni.
-Isto tako naša volonterka, profesorica Timka Omanović sa najmlađim članovima dječijeg teatra „Život“ koje djeluje već nekoliko godinau sklopu naše organizacije su radili nekoliko mjeseci na pripremi drame „Majka i ja“. Drama govori o nasilju nad djevojčicom u školi, ali i o transformaciji njenog okruženja iz totalno neprijateljskog i osuđivačkog u prijateljsko. Poruka drame je bila da s tim što imamo više komunikacije imamo i više empatije i ljubavi. Predstavu smo prikazali u tri osnovne škole i bilo je dirljivo gledati učenice i učenike kojisu na ljudsku bol i patnju reagovali suzama, a na ljubaznost i dobročinstvo gromoglasnim aplauzima – otkriva nam Mevludin Rahmanović, programski direktor i osoba koja je sa Omanovićem i osnovala CIM.
Mladi malo ili nimalo ne putuju po BiH pa i ne poznaju našu zemlju
Uprkos brojnim aktivnosti CIM je vjerovatno najprepoznatljiviji po projektima „Mirovni kamp i karavan „ i „Međunarodna sedmica mira“.
Mirovni kamp je program koji uključuje edukaciju mladih o sebi, vlastitim stavovima te im pokazuje načine na koji mogu biti korisni za zajednicu bez obzira na obrazovanje koje imaju, mjesto iz kojeg dolaze. U CIM-u napominju kako im je najvažnije je da mladi u toku kampa uče o sebi i o drugima iz naše zemlje. Pojašnjavaju kako su vremenom program prilagođavali na osnovu povratnih informacija koje su dobivali od svršenika programa tako da danas imaju razvijenu i prilagođenu metodologiju iskustvenog učenja koje mladi mogu primijenjivati u svakodnevnom životu.
–Idealno bi bilo nakon kampa da mladima možemo ponuditi financijsku podršku za udruživanje u zajednicama odakle oni dolaze. Iako ima primjera da se većina mladih počne profesionalno baviti izgradnjom mira nakon kampa još uvijek naša želja je da se oni svi bave izgradnjom mira profesionalno što još uvijek nije slučaj. U razgovorima s mladima koji dođu u naše programe vrlo često čujemo da jako malo ili nimalo ne putuju po BiH te ne poznaju našu zemlju. Unekoliko smo navrata bili u mogućnosti da organizujemo Mirovne karavane po BiH gdje su mladi imali priliku da posjete različite znamenitosti ali i da razgovaraju sa ljudima iz različitih gradova i različitih uzrasta. Kako je želja mnogih mladih da napuste zemlju naše pitanje na kraju karavana bude šta misle o BiH nakon karavana. Uvijek se rado sjetim završne sesije na Starom gradu u Doboju kada je jedan učesnik rekao da je „Inače sam mrzio BiH, ali nakon svega doživljenog na karavanu, BiH vidim kao svoju domovinu i po prvi put osjećam ljubav prema njoj.“ – prisjeća se Omanović.
Reklama – nastavite čitati ispod oglasa
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-9228520025720392&output=html&h=280&slotname=6259213402&adk=2113041466&adf=3583869566&pi=t.ma~as.6259213402&w=730&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1690225479&rafmt=1&format=730×280&url=https%3A%2F%2Fstartbih.ba%2Fclanak%2Fcim-iz-sanskog-mosta-pretvara-mrznju-u-ljubav-mrzio-sam-bih-ali-je-sada-po-prvi-put-volim%2F200073&fwr=0&fwrattr=true&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&uach=WyJtYWNPUyIsIjEwLjEzLjYiLCJ4ODYiLCIiLCIxMTQuMC41NzM1LjI0OCIsW10sMCxudWxsLCI2NCIsW1siTm90LkEvQnJhbmQiLCI4LjAuMC4wIl0sWyJDaHJvbWl1bSIsIjExNC4wLjU3MzUuMjQ4Il0sWyJHb29nbGUgQ2hyb21lIiwiMTE0LjAuNTczNS4yNDgiXV0sMF0.&dt=1690225334700&bpp=32&bdt=694&idt=520&shv=r20230719&mjsv=m202307190101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D3f08d7ff8b03d66b-2212987ae4e20087%3AT%3D1690224987%3ART%3D1690225335%3AS%3DALNI_MZ52uwLxZn03UplshDIiup8VoYJ4Q&gpic=UID%3D00000c42d9bf5615%3AT%3D1690224987%3ART%3D1690225335%3AS%3DALNI_MZi2z_-OTmV-sCOhZyXVxD5yCelJQ&prev_fmts=0x0%2C350x280%2C336x280&nras=1&correlator=7382329353646&frm=20&pv=1&ga_vid=1133675309.1690224987&ga_sid=1690225335&ga_hid=1277073560&ga_fc=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=800&u_w=1280&u_ah=726&u_aw=1280&u_cd=24&u_sd=2&dmc=8&adx=78&ady=5963&biw=1265&bih=646&scr_x=0&scr_y=3428&eid=44759876%2C44759927%2C44759837%2C44788442&oid=2&pvsid=572575557539118&tmod=513898579&uas=3&nvt=2&ref=https%3A%2F%2Fstartbih.ba%2Fclanak%2Fcim-iz-sanskog-mosta-pretvara-mrznju-u-ljubav-mrzio-sam-bih-ali-je-sada-po-prvi-put-volim%2F200073&fc=1920&brdim=0%2C23%2C0%2C23%2C1280%2C23%2C1280%2C725%2C1280%2C646&vis=1&rsz=%7C%7CpoeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&ifi=2&uci=a!2&btvi=3&fsb=1&xpc=1y3evzaaMs&p=https%3A//startbih.ba&dtd=M
Što se tiče Međunarodne sedmice mira, ona je nastala kao potreba da pomognu ljudima u zajednici da bolje razumiju ono što radi CIM. Organizuju je svake godine od 16.-21. septembra u Sanskom Mostu, uz opasku kako se uvijek trude da sadržaj bude edukativnog karaktera s tim što imaju i dijaloške sesije u kojima razgovaraju na koje načine rješavati određene izazove u društvu. To je ujedno i sjajna prilika da dovedu mirovnjakinje i mirovnjake iz BiH, ali i iz cijeloga svijeta koji održavaju radionice iz domena u kojima rade.
Crowdfunding kampanja za Bašču mogućnosti
Na naizgled jednostavno pitanje kako se gradi mir u BiH i kako osmišljavaju projekte, obojica naših sagovornika kažu kako su od samog početka rada razgovarali sa ljudima iz lokalne zajednice i pitali i šta je aktuelna potreba za poboljšanje životnog standarda i osjećaja sigurnosti. Na temelju njihovih odgovora su i kreirali sve svoje programe. Pored toga, koriste i konsultuju primjere dobre prakse odakle god mogu, a razgovaraju i sa mirovnjacima iz cijelog svijeta te uče iz njihovih iskustava.
-Međuetnički dijalog u BiH je vrlo važan za izgradnju mira jer velika većina rana u našem društvu još uvijek nije iscijeljena. Međuetnički dijalog može biti vrlo težak, ali ako se dobro pripremite, ako poznajete dobro kontekst zajednica iz kojih vam učesnici dolaze i kad to radite iz srca i empatije onda će dijalog svakako biti koristan i dobra platforma za razvijanje povjerenja i boljih odnosa među ljudima u našoj zajednici – uvjerava nas Omanović.
Rahmanović dodaje kako je možda teško izdiktirati jedinstvenu definiciju mirovnjaka, ali iz njihovog iskustva smatraju da je osnovno da mirovnjak ima svoj unutrašnji mir, empatiju, ljubav te spremnost da radi na sebi svakodnevno. Omanović nadopunjava da mirovnjak mora biti svjestan da stanje mira nije nešto što jednom kad dobijemo ne možemo izgubiti, tako da je važno raditi na vlastitom, ali i miru oko sebe bez prestanka.
Za sami kraj smo ostavili pitanje o jednom zaista zanimljivoj i relativno orginalnoj akciji. Naime, CIM je pokrenuo Crowdfunding kampanju odnosno online kampanju za prikupljanje sredstava za izgradnju Bašče mogućnosti.
-Mi već od početka sanjamo da postanemo model organizacijske samoodrživosti. Želja nam je da razvijemo koncept u kojem ne samo da će CIM postati samoodrživ nego da ćemo biti u prilici pomagati i druge organizacije koje se bave izgradnjom mira. Imali smo sreću da su naši prijatelji prepoznali našu ideju Bašče mogućnosti te smo kupili 130 dunuma zemlje u blizini Sanskog Mosta na kojoj trenutno razvijamo koncept samoodrživosti. Bašča mogućnosti je trenutno i mjesto gdje su smještene naše kancelarije i većina naših aktivnosti se dešava upravo ovdje. Naša želja je da Bašča mogućnosti preraste u mjesto gdje će naši sugrađani moći doći da prošetaju, uživaju u prirodi ali u isto vrijeme se nadamo da će nam ona služiti kao rasadnik za ideje i ljude koji će raditi na izgradnji mira i očuvanju prirode – pojašnjava Omanović.
O uspješnosti i odazivu najbolji svjedoči podatak da je trenutno od ciljanih 20,000 prikupljeno više od 14,500 hiljada dolara.
Da li smo i koliko od rata naovamo napredovali sa međuetničkim povjerenjem i ako jesmo kako to primjetite?
–Jako je teško napraviti presjek stanja u društvu u kojem mi živimo. Mi kao društvo imamo mali milion problema tako da o njima možemo govoriti mjesecima međutim ako posmatramo promjene u smislu slobode kretanja, pristupa informacijama, različitim mogućnostima za mlade može se reći da napredak postoji. Međutim mir koji mi danas imamo u BiH je daleko od pozitivnog mira kojem mi težimo i svjesni smo da je to dugotrajan proces koji naša generacija možda neće ni doživjeti ali mi ćemo moći makar reći da smo dali sve od sebe i radili kako smo najbolje znali kako bi nam svima bilo bolje – kaže Rahmanović.
Koliko su mladi danas zainteresovani za volontiranje?
-Mi imamo Volonterski klub koji radi još od 2004. Najteži period nam je bio na početku jer je volontiranje na ovakav način bilo totalna nepoznanica i prvo smo morali promovisati zašto je dobro uopšte biti volonter. Danas više ne moramo objašnjavati i sretni smo što nam i roditelji dolaze sa molbom da prihvatimo njihovu djecu u Volonterski klub. Najviše smo volontera imali za vrijeme velikih poplava 2014. kada smo na dnevnoj bazi imali i po 150 volonterki i volontera. Danas Volonterski klub broji oko 35 članova – kaže Omanović.
KOMENTARI