U 2009. je na cigarete plaćana proporcionalna akciza u visini 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 0,15 KM po kutiji cigareta. U 2015. godini visina proporcionalne akcize je ostala ista, ali je fiksna akciza porasla na 1,05 KM po kutiji.
Stalni porast poreskih opterećenja na duhan i duhanske prerađevine doveo je do niza negativnih posljedica. Cijene cigareta su porasle, domaći prerađivači se osjećaju ucijenjenim, a legalno tržište rezanih duhana se smanjilo za 90 posto. Snažan rast cijena duhana je stoga poremetio balans na tržištu, a vapaji domaćih prerađivača da se u ovu oblast uvede red i zakon ostaju bez rezultata.
Rast akciza
Zakon o akcizama u BiH koji se primjenjuje od 1. jula 2009. godine predvidio je povećanje akciza na cigarete svake godine. U 2009. je na cigarete plaćana proporcionalna akciza u visini od 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 0,15 KM po kutiji cigareta. U 2015. godini visina proporcionalne akcize je ostala ista, ali je fiksna akciza porasla na 1,05 KM po kutiji, odnosno sedam puta je veća nego u 2009. godini. Primanja bh. građana se nisu značajnije promijenila u tom periodu niti je zabilježen značajan pad broja pušača.
Kutija Marlbora crvenog u Hrvatskoj košta 26 kuna (6,58 KM), a prosječna plaća u augustu je bila 5712 kuna (1445 KM). Kutija Marlbora u Hrvatskoj stoga vrijedi 0,45 posto plaće.
Kutija Marlbora crvenog u BiH je 4,5 KM, a prosječna plaća u augustu 2015. je 826 KM. Kutija Marlbora u BiH vrijedi 0,54 posto plaće.
Jedino rješenje za potrošače je bilo prelazak na konzumiranje duhanja za pušenje na koji nije bila uvedena akciza sve do augusta 2014. godine.
Dopis institucijama
Kada se i to desilo, potrošači su se okrenli “crnom tržištu duhana“. Taj korak je bio kap koja je “prelila čašu” firmama iz domaće industrije prerade duhana.
Fabrika duhana Sarajevo je na početku 2015. godine poslala alarmantan dopis na adrese čak 20 institucija. Obratila se Tužilaštvu BiH, Vijeću Ministara BiH, kantonalnim i entitetskim tužilaštvima i ministarstvima unutrašnjih poslove kao i Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Ovu informaciju je za Faktor potvrdila izvršna direktorica za marketing Fabrike duhana Sarajevo Džejna Bajramović koja je ujedno i član uprave ove kompanije. Ona navodi da iako je udio FDS-a na tržištu duhana i prerađevina od duhana i dalje stabilan, problem i prijetnju predstavlja smanjenje dijela legalnog tržišta.
BiH trenutno ima procentualno najveću stopu poreza na rezane duhane u Evropi koja iznosi 78 posto od maloprodajne cijene 1 kilograma rezanog duhana dok EU direktiva 2011/64 predviđa da će ta stopa biti 50 posto, ali tek od 2020. godine, navode iz Fabrike duhana Sarajevo.
Akcije policije
– Došlo je do enormne ekspanzije tržišta rezanih duhana, protiv kojeg niko ne poduzima skoro ništa. Prijavu smo uputili prije sedam mjeseci, a reakcije na nju skoro da nije ni bilo – tvrdi ona.
Iz UIO BiH se ne slažu sa ovom tvrdnjom. Portparol ove institucije Ratko Kovačević kaže da je u 2015. godini provedeno na desetine akcija oduzimanja duhana i cigareta. Ukupno oduzeta količina do oktobra 2015. iznosi 48 tona duhana koji se prodavao nacrno i 15.000 kutija cigareta.
Imajući u vidu da je prema podacima FDS-a a dobijenih kroz istraživanje Agencije IPSOS ukupna količina nelegalnog duhana koji se mjesečno proda u BiH 160 tona, akcije UIO BiH i nadležnih sigurnosnih institucija djeluju nedovoljno.
– S obzirom na to da nelegalno tržište rezanih duhana danas iznosi cca. 160 tona mjesečno, gubitak u budžetu Bosne i Hercegovine po osnovu akcize iznosi 12.800.000 KM, a po osnovu PDV-a 2.906.000 KM (obračun na maloprodajnu cijenu od 125 KM/kg) ili ukupno 15.700.000 KM mjesečno, odnosno cca 200.000.000 KM na godišnjem nivou – tvrdi FDS u saopćenju upućenom institucijama.
BiH ucijenjena?
Povećanje akciza na cigarete utječe na smanjenje prodaje tih proizvoda, odnosno koliko procenat cijena raste, toliko procenat prodaje pada, pojašnjavaju u FDS-u. Problemi međutim tu ne staju već su dio šire slike.
– Najveći problem u pitanju rasta akciza u BiH jeste činjenica da se nastoje ispuniti zahtjevi tj. ucjene evropskih i svjetskih kreatora bh. politike pod plaštom približavanja EU-u. Nastoje se preko noći dobiti cijene cigareta kao u EU-u, ne vodeći računa o činjenici da je standard življenja u BiH daleko ispod standarda EU-a. Tako u konačnici imamo najveće cijene cigareta u regiji, a najniži standard – zaključuje Bajramović.
(A. Perčo/Faktor.ba)
KOMENTARI