instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

“Dan bijelih traka” u Beču

“Dan bijelih traka” u Beču

Forum zena – Drustva bosanskih akademika u Austriji

povodom obiljezavanja i sjecanja na 31. Maj 1992 – „Dan bijelih traka“ u Prijedoru i okolini organizira likovnu izlozbu uz prvu prezentaciju diplomskog rada na temu „Prijedor 92“, Anite Zecic , akademske slikarke i studentice Univerziteta primijenjenih umjetnosti u Becu, porijeklom iz Prijedora.

Izlozba ce biti uprilicena u utorak, 31. maja 2016 godine u 19:00 u Galeriji “Yunnus Emre Enstitüsü”- Türkisches Kulturzentrum Wien pod motom ove veceri: „Glasom umjetnosti i rijecju protiv zaborava“.

Adresa: „Yunnus Emre Enstitüsü“- Türkisches Kulturzentrum Wien,
1090 Wien, Währingerstrasse 6-8/3/14
Zbog ogranicenog broja sjedista, molimo Vas da Vas dolazak potvrdite na slijedece brojeve telefona ili email adrese: [email protected], [email protected]

Pozdravna rijec:
Mag.Sanin Merdzan, iz Donjeg Vakufa, zivi i radi u Becu ispred Drustva bosanskih akdemika u Austriji Mevlüt Bulut, Direktor des “Yunus Emre Enstitüsu“- Türkisches Kulturzentrum Wien

Moderator:
Amila Jasarevic, iz Sarajeva, studentica postdiplomskog studija Evropsko pravo i menadzment Evropske unije u Becu.

Ucesnici i gosti veceri:
Anita Zecic, rodjena u Prijedoru, akademski slikar iz Beca, govorit ce prije otvaranja izlozbe o njenim umjetnickim porivima, uprilicenoj izlozbi, njenim licnim sjecanjima i ucescu u ovakvim i slicnim manifestacijama, te o temi njenog diplomskog rada kojeg upravo zavrsava sa temom “Prijedor 92”. Istovremeno “Glasom umjetnosti i rijecju protiv zaborava” zelja joj je poslati svijetu, u prvom redu gradjanima grada Beca i Austrije, univerzalnu poruku da se zlocini ne smiju zaboraviti, te da se nikad i nikom vise ne ponove.

Mag. Damir Saracevic, rodjen u Beogradu, dipl. sociolog, prof. književnosti naroda BiH, medijski dizajner, interkulturalni trener, clan austrijskog P.E.N. Centra, predsjednik udruzenja “Centar savremenih inicijativa” u Lincu, govorit ce ove veceri opcenito o zlocinima pocinjenim u BiH i statusu zrtava danas sa tezistem na Prijedor 92. u okviru njegovog izlaganja “U potrazi za pravdom”.

Maida Hadzic, rodjena u Mostaru, dipl. ekonomista iz Beca, bivsa aktivna clanica muzicke i dramske sekcije KUD “Abrasevic” Mostar , recitovat ce poeziju poznatog bosansko-hercegovackog knjizevnika Maka Dizdara “Modra Rijeka”. Svojim umjetnickim darom podsjetit ce nas na posebnost knjizevnog stvaralastva nase domovine, kojoj se uvijek rado vracamo.

Sanja Muratovic, rodjena u Gradaccu, nastanjena u Becu, nastupa pod umjetnickim imenom “Petite Sanja”. Vocal, gitara i kantautorica, te studentica i menadzer za kvalitet i sigurnost namirnica u Becu, predstavit ce se muzickom izvedbom primjerenoj temi veceri.

Selma Aljovic, iz Sarajeva, studentica operskog pjevanja na Konzervatoriju za muziku u Becu, voditeljica i dirigentica zenskog hora “Mimoze” ce upriliciti dogadjaj svojim izborom muzicke pozadine.

Rijec zahvalnosti:
Organizator
Ulaz besplatan!
Program:
Goste i posjetioce ove veceri primit ce, obucene u narodnoj nosnji, djevojke, clanice KUD “Bosona” u Becu. Zajedno, uz organizatora, djevojke ce prisutnima podijeliti “bijele trake” koje ce ovom prilikom nasi gosti nositi na svojim rukama, simbol sjecanja na nevine zrtve Prijedora. Bijele ruze postavljene na stolove simbol su nasih sjecanja na 102 ubijena djeteta u Prijedoru, ali i simbol svakog ubijenog djeteta ove planete u ratu, bez obzira gdje, kada i kako!
19:00 Pozdravna rijec organizatora
19:15 Predstavljanje ucesnika podijuma
19:20 Anita Zecic, likovna umjetnica o sebi i temi izlozbe njenih portreta uprilicenoj povodom obiljezavanja 31.maja 1992 – “Dan bijelih traka” u Prijedoru i okolini
19:40 Mag. Damir Saracevic, referat uz diskusiju – ” U potrazi za pravdom”
20:00 Maida Hadzic, recitacija, Mak Dizdar: Modra rijeka
20:10 “Petite-Sanja”- muzicki dio programa
20:30 Zahvalna rijec organizatora
20:40 Otvaranje izlozbe -razgovor sa likovnom umjetnicom Anitom Zecic uz muzicki aranzman, Selme Aljovic- studentice Muzicke akademije u Becu- solo pjevanje

“Narod koji zaboravlja svoju proslost, gubi pravo na buducnost!”

KOMENTARI