Kada se pripremate na silazak u dubinu od 350 metara, prvo što će vam reći, osim što morate obući opremu, jeste da se ne smijete pomjerati dok sjedite u vozu.
Tim vozom rudari Rudnika mrkog uglja “Breza” svaki dan silaze pola sata, a poslije idu pješke još dva kilometra.
U rudniku je zaposleno oko 1250 rudara koji svaki dan, u smjeni od osam sati teško rade kako bi osigurali godišnju proizvodnju od 450.000 do 600.000 tona, a pritom osigurali svoj hljeb od sedam kora.
Kada silazite, ne smijete zaboraviti tradicionalan rudarski pozdrav koji se ljubomorno njeguje i čuva u svim rudarskim krajevima, pa i u dolini Breze. “Sretno!” svakim danom odzvanja s pomiješanim prizvukom ponosa i zebnje.
A kada spominjete rudnik u Brezi, morate se prisjetiti i Alije Sirotanovića, koji je sa svojih osam komorata za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253 kolica) iz jame poznate kao “Rov vojvode Putnika”, 24. jula 1949. godine prebacio normu za 215 posto i tako srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja. Njegov lik je odštampan na novčanici od 20.000 dinara koja je bila u opticaju do 1987. godine.
Rudnik mrkog uglja “Breza” u Brezi smješten je 20 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada BiH, počeo je s radom 1907. godine kada je na ovom lokalitetu otvoren prvi kop.
Nažalost, više od stotinu godina rada u utrobi zemlje sa sobom nosi i nekoliko teških tragedija.
14. marta 1970. godine u 7.55 sati – Jama “Sretno”
Dogodila se eksplozija metana, a mehaničko razaranje, toplotno djelovanje i ugljenmonoksid zahvatili su ljude, objekte i uređaje. U reviru se nalazilo 89 rudara.
Palilac mina Avdo Šabić i revirni nadzornik Bajro Šabić javljaju telefonom da je u jami došlo do požara i da sve gori. Ova dva radnika zadobila su lakše povrede, pale su prve žrtve, mnogi su bili u fazi povlačenja, a povećana koncentracija štetnih plinova naglo je smanjivala količinu kisika u zraku. Radnici s otkopnog polja P-1, sigurno su se povukli sa svojih radilišta. Ali od mehaničkog, toplotnog i plinskog djelovanja nastradalo je 50 rudara.
Petog augusta 1976. godine oko 1.15 sati – Jama “Kamenica”
Glavni inženjer rudnika obaviješten je da je došlo do eksplozije metana na radilištima 101 i 103. U jami se nalazilo 118 rudara. U 3.50 sati iz jame se javio vođa prve spasilačke ekipe i saopćio.
“Došli smo do povratne stanice gumenog transportera i u uskopu našli poginulog radnika kojeg ne možemo identificirati. Dalji prolaz nam je onemogućen obrušenim materijalom, drvenom podgradom i ispreturanom mehanizacijom”.
Do 7.50 sati kada se iz jame javlja inženjer Begić i saopćava da su pronašli još tri tijela, brojka ukupno stradalih popela se na petnaest. Ostalim provjerama utvrđeno je da bi u jami trebala biti još dva radnika: Džemal Došlić i Nezir Salkić. U 22.40 sati član čete Hamza Kadrić javlja da su pronađena tijela i ove dvojice rudara, čime je završen zadatak na pronalaženju i iznošenju tijela nastradalih. Poginulo je 17 rudara.
Šesti maj 2012. godine
U rudniku Breza poginuo rudar Sakib Tatarević zbog plina koji je izbio iz okna na dubini od oko 300 metara. U ovoj nesreći povrijeđena su još petorica rudara, od kojih trojica teže.
Petog septembra 2012. godine
Smrtno stradao 26-godišnji Almir Hajduković, član čete za spašavanje, i to tokom otplinjavanja jamskih prostorija Rudnika Breza, kada je došlo do gušenja rudara. Tom prilikom ozlijeđeno je još šest rudara.
Danas rudnik “Breza” posluje u sklopu koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo kao Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja “Breza” d.o.o. – Breza.
RMU “Breza” radi sa dva podzemna rudnika, “Kamenice” i “Sretno”, zajedničkom separacijom i površinskim kopom “Koritnik”. “Kamenice” se nalaze jugoistočno od rudnika “Sretno”, a dva rudnika su međusobno povezani zajedničkim sistemom ventilacije i zajedničkim transporterom za transport rovnog uglja iz rudnika izgrađenim 1987. godine.
Sve do 1970. godine RMU “Breza” radio je i s podzemnim rudnikom “Goruša”. Osim toga, u skorijoj prošlosti RMU “Breza” je radio i s dva mala površinska kopa. Jedan od ovih kopova nalazio se sjeveroistočno od glavnog kompleksa i nije rekultiviran jer je predviđeno da se ovaj kop koristiti za deponiju grada Breze. Rudnik sada odlaže otpad iz separacije u ovaj napušteni kop.
KOMENTARI