Kraj januara ili početak februara krajnji je rok kada Bosna i Hercegovina može očekivati imenovanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kazao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.
Takve njegove procjene utemeljene su na procedurama i Zakonu o Vijeću ministara, počevši od predlaganja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, potrebnih provjera, potvrđivanja od Parlamentarne skupštine BiH i tog istog postupka za ministre koje kasnije predlaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH za koje je također potrebno provoditi provjere i dobiti potvrdu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Unutarnji dogovor preduvjet razvoja
“Očekujem da će stranke koje čine parlamentarnu većinu i koje će kandidirati ministre za Vijeće ministara BiH predložiti kompetentne osobe, koje u svojim biografijama mogu dokazati svoja znanja i vještine, svoje radno iskustvo koje će biti kvalitetna i kredibilna podloga za funkciju ministra i za oblast za koju će biti kandidirani. Prije svega, očekujem osobe, koje doživljavaju i prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju jedinu domovinu i koje su spremne na postizanje jednog unutrašnjeg dogovora, nove dimenzije političke stabilnosti zemlje kao preduvjeta i društvenog i ekonomskog razvoja”, istaknuo je Zvizdić.
On je naveo da očekuje da se “snažno krene u prevladavanje postojećeg zastoja u euroatlantskim integracijama i u vrlo ozbiljne socioekonomske reforme koje se moraju provesti veoma brzo”.
“Mi se u principu takmičimo s vremenom. To je ono što moraju razumjeti budući članovi Vijeća ministara BiH i svi oni koji obnašaju funkcije. Građani nemaju vremena da čekaju na bolji život. Oni od nas očekuju projekte i zahvate, očekuju korake koji će nam nagovijestiti taj bolji život. Očekuju otvaranje novih radnih mjesta, povećanje životnog standarda. Ne očekuju nikakve opstrukcije i beskrajno dugo dogovaranje političkih partija”, stav je Zvizdića.
Naglasio je kako će Vijeće ministara BiH na čijem čelu će biti raditi nadva vrlo bitna, paralelna procesa: onaj koji će na neki način predstavljati obavezu i zadatak koji će biti definiran političkom izjavom tzv. neopozivom pisanom obavezom koju ovog trenutka priprema Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
“Otkad je potpišu lideri i usvoji Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ona će biti i obaveza Vijeću ministara i svim institucijama u Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Ona će imati svoje dvije veoma bitne mjere i zadatke: prvi je da su svi spremni da zajedno sa svim institucijama koje su uključene rade na evropskom putu”, smatra budući predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Ono što je jednako važno, čak, i važnije za Vijeće ministara BiH, navodi Zvizdić, je uspostava inicijalne reformske agende koja koja će biti vezana za niz sektora, prije svega, onih koji su definirani u sporazumu za rast i zapošljavanje i oni koji svoja izvorišta nalaze u kriterijima iz Kopenhagena plus administrativnim kriterijima koji su usvojeni u Madridu.
Vladavina prava i jačanje javne uprave
“Mi moramo raditi na ta dva paralelna procesa. U reformsko-inicijalnoj agendi trebamo definirati potrebne socioekonomske mjere, koje poteze i korake treba napraviti da ojačamo vladavinu prava i zakona u Bosni i Hercegovini i, naravno, ono što je vezano za osposobljavanje i jačanje javne uprave. To su neka tri pravca koja ćemo voditi paralelno kako bi sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju što prije stupio na snagu. To otvara jedno novo poglavlje u daljnjim odnosima s EU, a ako budemo kredibilni u realizaciji ove agende i ako zaista ozbiljno pokažemo da na njoj radimo, a na njoj ćemo vrlo ozbiljno raditi, posebno kada usvojimo efikasan mehanizam koordinacije, Vijeće će nas pozvati dapodnesemo aplikaciju za članstvo i vrlo brzo možemo dobiti kandidatski status. To bi zaista bilo osvježenje u odnosu na trenutnu situaciju”, ocjena je Zvizdića.
Paralelno s tim radit će, naglašava, na izradi budžeta.
Zvizdić je pretpostavlja i da će ministri dati neke nove ideje koje će biti kompatibilne s već potpisanim programskim inicijativama između stranaka, ideje koje će ovaj put značiti neke reformske korake.
“Moramo se posebno usmjeriti na komparativne prednosti koje imamo, posebno razmotriti zakone koji reguliraju ili daju jasne pravne norme za politiku stranih investicija. Moramo se, naravno, u tom smislu tržišno ojačati i jasno odrediti način zaštite domaće privrede istovremeno poštujući već potpisane obligacije prema međunarodnim ugovorima. Bit će mnogo posla, ali paralelno ćemo voditi te procese da pošaljemo poruku Evropi da mi jesmo zemlja Evrope, da mi jesmo spremni da vrlo ozbiljno nastavimo raditi na pristupanju EU i da pošaljemo ponudu našim građanima da uistinu želimo dobro, da ćemo u saradnji s entitetskim vladama bez kojih se ne može napraviti reformski iskorak. Sigurno ćemo raditi na ambijentu koji će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i bolje ekonomske situacije”, stav je Zvizdića.
Jedna od prvih odluka Vijeća ministara BiH, odnosno prvih inicijativa koje će biti poslane iz Vijeća ministara BiH svima u BiH, bit će ona koja se odnosi na pojednostavljenje procesa stranih investicija.
Pozivnica za strane investitore
“Postaje malo naporna i dosadna priča da mi nismo u stanju pojednostaviti procedure i za osnivanje i registraciju poduzeća, niti smo kao u stanju otkloniti prepreke definirane od Vijeća stranih investitora.Odmah ćemo početi raditi na tome. Treba nam nova i kvalitetna politika kada govorimo o stranim investicijama. Ali, nama trebaju strateški investitori. Mi smo izgubili ona poduzeća koja su na neki način okrupnjavala i više komplementarnih djelatnosti. Moramo napraviti takvu regulativu koja predstavlja pravu pozivnicu njima da dođu i da ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Nema nikakvog razloga da strateške investitore parlamentarnim odlukama i aktima ne oslobodimo svih obaveza na pet, šest, sedam ili deset godina. Ja govorim o investitorima kao što je jedan Volkswagen. Govorim o investitorima tog kapaciteta”, istaknuo je Zvizdić.
Vijeće ministara BiH bi, naglašava, odredilo šta znači oslobađanje u odnosu na broj novozaposlenih, nove investicije, nove tehnologije, odnosno vezanje “naših komplementarnih djelatnosti”. Naveo je kako se moraju “otvoriti, načini i putevi i mogućnosti strateškim investitorima da im predstavimo komparativne prednosti BiH i da oni počnu da ulažu, ali ozbiljne investicije u BiH”.
Zvizdić je naglasio kako je lično za članstvo BiH u NATO savezu.
“Ja mislim da to treba da bude izuzetno važno, možda i prioritetno za BiH u narednom periodu, ali jasno to je moj stav. On će biti i stav stranke i ministara iz SDA. O tome se odlučuje na većem nivou, u Parlamentu i Predsjedništvu BiH. Mislim da članstvo u NATO savezudonosi stabilnost, mir, ekonomski prosperitet i ono nikako ne može biti štetno za bilo koji narod ili za bilo kojeg građanina BiH. Oni koji u ovome trenutku nemaju ovakav stav ili su protiv članstva mislim da ne mogu dati nijedan opravdan i racionalan razlog osim onako potpuno političkog da ne uđemo u Akcioni plan za članstvo (MAP) i da ne postanemo u budućnosti dio NATO pakta”, ocjena je Zvizdića.
Kada je u pitanju uknjižba vojne imovine, po Zvizdiću je to praktično riješeno s pravnog stanovišta. Riječ je, stava je, “o imovini BiH za koju ne treba donositi nikakav poseban zakon, već je dovoljan samo nalog Predsjedništva BiH Pravobranilaštvu da se krene s upisivanjem i uknjižavanjem takve imovine”.
“To je jedan jednostavan postupak kojim bismo mi postali dio MAP-a odnosno mi bi ušli u godišnje izvještaje o pristupanju NATO paktu. Naše Oružane snage su prilično dobro osposobljene. Ostala struktura nam je prilično kvalitetna i mislim da bi taj pristup mogao imati jedan ubrzaniji tempo ako se postigne politički dogovor”, naveo je Zvizdić.
Ovo što do sada imamo priliku čuti od političkih lidera, zaključuje, ulijeva nadu: nijedan politički lider koji će biti dio parlamentarne većine do sada nije kazao ništa protiv evropskog puta, ni socioekonomskih reformi kada je u pitanju stanje u BiH.
“Nadam se da ćemo ostati konzistentni u svojim stavovima i da će politika ovaj put biti instrument pomoći Vijeću ministara BiH da ono radi još bolje i efikasnije”, zaključak je Zvizdića.
Govoreći o najvažnijim strateškim partnerima na globalnom nivou za BiH, Zvidzić je ocijenio da je “potpuno jasno da su to EU i SAD i to sa niza aspekata: EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner – 70 posto izvoza se obavlja sa zemljama EU”.
“Govorimo o globalnim strateškim partnerima za BiH. Da bi sve skupa u regionu funkcioniralo na jedan pravi način, mislim da sudobrosusjedski odnosi nešto što mora biti potpuno u fokusu našega interesa. Prije svega, da to nazovemo prvim krugom, s onim s kojim mi graničimo, a onda drugi krug idu i zemlje koje su u EU i regionu, ali i države koje pripadaju CEFTA ugovoru u kojem smo i mi kao što je i Turska, Albanija, Bugarska, Grčka, Mađarska, Austrija… Ta dobrosusjedska saradnja je nešto što je važno i na čemu ćemo ozbiljno raditi u skladu s mogućnostima koje nam naši zakoni osiguravaju u formiranju međudržavnih vijeća, sastancima vlada. Na tome ćemo sigurno raditi, jer na kraju u ekonomskom smislu, u smislu tržišta smo usmjereni jedni na druge. Mislim da relaksiranje odnosa, prije svega, sa susjedima vodi ka vrlo značajnom relaksiranju odnosa i u BiH. To je jednostavno sistem spojenih posuda”, stav je Zvizdića.
Smatra kako se na početku otvaraju najteža pitanja i cijeni da su se nekada u prošlosti pravile greške: na početku mandata neke vlade i neke koalicione većine odmah postave najteže pitanje i tako prođu četiri godine, a da se ništa ne postigne.
Prvo će posjetiti Bruxelles
“Stalno treba raditi na onome što je u ovom trenutku moguće. Kroz to ćemo u konačnici dokazati da to omogućava BiH da bude funkcionalna država”, navodi Zvizdić.
Ističe da će njegova prva posjeta, prije svega, biti Bruxellesu u kojem bi trebali dati jasne odgovore i naznake “da smo ispunili zaključke Vijeća za evropske unije, da je stupio na snagu SSP i da krenemo ka statusu kandidata”. To, navodi, znači otvaranje nekih drugih mogućnosti: pretpristupnih fondova da možda u punom kapacitetu koristimo IPA II fondove.
“Paralelno s tim, svakako ćemo razvijati regionalnu saradnju, ali i govoriti o potrebama BiH. Naravno ako bismo sada razgovarali bila bi logika normalno da na nivou BiH postoji ministarstvo za poljoprivredu i ruralni razvoj da možemo u punom kapacitetu ući u ogromne, velike fondove. Ali, ne trebamo to staviti da nam bude rok odmah sada. O tome trebamo razgovarati i nadam se da ako uspijemo izvesti tako ozbiljne priče sa polja politike na polja struke onda se zaista nadam da će ona dati bolje odgovore i da ćemo napraviti kvalitetne pomake”, smatra Zvizdić.
Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske, ona će biti, navodi Zvizdić, u domenu jačanja ekonomskih odnosa.
“Turska je jedna zemlja koja ima ozbiljan ekonomski razvoj, u zadnjih pet – šest godina na nivou devet posto što je jedan začuđujući, dinamičan razvoj. Mislim da nam ona može pomoći u transferu određenih bitnih za nas tehnologija, mogućnosti prije svega ekonomske saradnje, ali jednako kao i sve druge zemlje koje jesu prijatelji BiH i na istoku i na zapadu. Oni koji na ispravan način razumijevaju situaciju u BiH i odnose u BiH i koji nam možda nekada i progledaju kroz prste zbog te naše i kompliciranosti, a ponekad i nonšalantnosti i lijenosti. Svaka dobronamjerna investicija i podrška je dobro došla u BiH”, zaključio je u intervjuu za AA kandidat za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.
KOMENTARI