Bosna i Hercegovina jedina je država u regiji i među rijetkim u svijetu u kojoj još nije započeo proces digitalizacije, iako je danas bio krajnji rok za prelazak na digitalni TV signal.
Sinoć je i ugašen prvi predajnik analognog signala, a bez signala državne televizije BHT ostalo je šire područje Istočne Bosne.
Dio stanovnika u zapadnim dijelovima Srbije, na graničnom pojasu sa Bosnom i Hercegovinom još prošle sedmice ukazao je kako više ne može pratiti televizijski program iz BiH.
“Na legitimni zahtjev administracije Republike Srbije, a u skladu sa Međunarodnim sporazumom, Regulatorna agencija za komunikacije je zaprimila zahtjev za gašenjem TV predajnika na lokaciji Veliki Žep sa kojeg emituje BHT. Slijedom ovog zahtjeva, a u skladu sa zakonskim nadležnostima, Agencija je uputila nalog za gašenjem tog predajnika”, rečeno je iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), piše sarajevski portal Klix.
Iz RAK-a dodaju da su obaviješteni od generalnog direktora BHT-a, da je sporni predajnik ugašen sinoć, čime je dijelom, sa TV ekrana nestao signal BHT na širem području istočne Bosne, uključujući sljedeće općine: Srebrenica, Šekovići, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Višegrad, Bijeljina i Rudo.
To je direktna implikacija neprovođenja procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, kazao je u razgovoru za Anadoliju Siniša Petrović, pomoćnik direktora RAK-a za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom.
“Od 17. juna sve države su dužne da pređu na nove frekvencije koje su dodijeljene međunarodnim sporazumom. Republika Srbija je to uradila nedavno i oni očekuju da će BiH da se pridržava tog sporazuma, odnosno da prestane da radi i koristi one frekevencije koje bi mogle na bilo koji način da utiču na rad i prijem televizijskog signala u susjednim državama.“
“Scenario žalbe regulatora susjedne države i njegovo upućivanje nama i naše reakcije prema televizijskoj stanici za davanje naloga za gašenjem je nešto o čemu smo upozoravali”, istakao je Petrović.
On je naglasio da će, vjerovatno, “ukoliko budemo kasnili sa samim procesom digitalizacije sve veći broj takvih zahtjeva dolaziti od susjednih administracija o gašenju pojedinih televizijskih programa”.
Većina predajnika će se ugasiti
Prema dostupnim informacijama, Bosni i Hercegovini postoji između 40 i 50 posto građana koji koriste analogni sistem.
Petrović smatra da je prije svega “to vrlo okviran broj: to 40 ili 50 posto, i smatra potpuno nebitnim”.
“Bitno je da veliki broj stanovništva BiH nema mogućnost praćenja kablovske televizije i da u svakom slučaju taj dio stanovništva će ostati bez prijema televizijskog signala. Najbolnija činjenica u svom ovom procesu je da BiH nije obezbijedila svom stanovništvu da uživaju sve prednosti digitalne televizije i da smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu, jer digitalizacija je globalna, nije ona samo u BiH nego i u Evropi, da to nije omogućila svom stanovništvu. To je jeste možda najbolnije saznanje u ovom momentu”, smatra Petrović.
Dodaje da predajnici televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini neće više uživati međunarodnu zaštitu.
Naglasio je kako će Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pokušati zajedno sa državom, operaterima i televizijama da se izbori kako da se izađe iz nastalog problema.
Vijeće ministara BiH i RAK u skladu sa zakonom i međunarodnim sporazumom daju frekvencije.
“Znači da u ovom momentu ne može niko da postupa mimo odredbi međunarodnog sporazuma. Ukoliko dobijemo žalbu mi je moramo rješavati na način bilo potpunom modifikacijom, bilo gašenjem takvog predajnika. Bosna i Hercegovina ima veliki broj predajnika i nemoguće je riješiti zahtjeve svih tih predajnika. Većina će se morati ugasiti, tako da ustvari rad televizijskih predajnika će isključivo zavisiti od dinamike realizacije digitalnih planova susjednih zemalja”, upozorio je Petrović.
Ženevskim sporazumom iz 2006. godine sve evropske zemlje obavezale su se da do 17. juna pređu na digitalni signal emitovanja programa.
BiH nije okončala ni prvu fazu
Sve zemlje u regiji su taj posao već završile, osim BiH.
Devet godina nakon potpisivanja sporazuma o digitalizaciji, BiH nije okončala ni prvu fazu projekta koja je ona je podrazumijevala i to da dva javna emitera iz dva entiteta sinhroniziraju svoju mrežu i svoju opremu.
Odredbe sporazuma o digitalizaciji i odluke koje su iz njega proizišle nisu bile u skladu s politikom entiteta RS u toj oblasti, tvrde iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.
Kako prva faza nije okončana, Vijeće ministara BiH blokiralo je ranije predviđenih 18 miliona eura za drugu fazu projekta digitalizacije.
KOMENTARI