Počela je kampanja koju su predstavnici federalne Vlade i trgovačkih lanaca nazvali “Zaključavamo cijene”. Ovaj čin podrazumijeva da će cijene na 40 artikala ostati iste kao na dan 14. decembar 2023. godine i da će takve biti u naredna tri mjeseca. Do sada je prijavljeno 20 trgovačkih lanaca koji će učestvovati u projektu, a ostali se mogu prijaviti u narednim danima bez obzira što je projekat počeo.
Tokom predstavljanja projekta, pomoćnica ministra trgovine FBiH Merima Maslo je kazala je da se spisak sa “zaključanim” proizvodima može mijenjati, ali da se “zaključana” cijena ne može mijenjati.
“Potpisivanjem protokola trgovci mogu preuzeti logo projekta koji se koristi isključivo i jedino za proizvode koji se nalaze na spisku. Trgovine su obavezne da na ulazu u objekat imaju fotografiju proizvoda, prikaz ranijih zaključanih cijena sa logom projekta”, rekla je Maslo.
Ovo je drugi pokušaj federalnih vlasti u nekoliko mjeseci da nešto uradi po pitanju rasta cijena, nakon što se ograničavanje marži na određene proizvode pokazalo neuspješno.
Enormno povećanje profita
Profesor finansija Sanel Halilbegović nije optimističan kada je riječ o najnovijem potezu federalnih vlasti i trgovačkih lanaca.
“Ne da ja ne znam hoće li ova nova mjera biti efikasnija, nego to ne znaju ni kreatori ove mjere. To samim time dovodi u pitanje pokretanje ovakve mjere, mimo klasičnog populizma. Ja ne znam kako ljudi u vlasti ne mogu da shvate da za bilo kakvu mjeru, akciju koju pokrenete, morate imati način kako mjerite uspješnost te mjere. To vam je osnovni pokazatelj. Oni jednostavno nemaju načina da izmjere da li ova ili slična mjera poput ograničavanja marži dovela do veće ili manje kupovine ili ko je kupovao što je osnovna stvar. Sve ove tzv. globalne mjere, uključuju ograničavanje cijena za sve stanovnike. I za penzionera sa 400 KM primanja i za budžetliju koji zarađuje 5.000 KM ili više. To u startu nije dobro”, ističe za Buku Halilbegović.
Dodaje kako trgovina može posmatrati kao jedan “duguljasti balon”.
“Ako na jednoj od strani stegnemo taj balon i kažemo ovdje ćemo ograničiti profitne marže, negdje drugo mora biti reakcija. Negdje drugo se mora to namiriti kroz povećanje marže na druge proizvode. Je li to vlasti očekuju da se trgovački lanci u ovom procesu etički ponašaju? Opasnost ove mjere je što će dati krila trgovačkim lancima da tu maržu namire na drugim proizvodima, gdje nema toliko kontrole ili gdje su kazne mizerne. Trgovački lanci nisu etični da bi suosjećali s građanima koji sve teže žive, jer su to pokazali svojim enormnim profitima. Lično sam radio analizu svih naših domaćih lanaca, a dostupne su svima, i tu se može primijetiti enormno povećanje i profita i profitnih marži. Dakle, ne malo već enormno i sve to od Covida do danas. Profiti nekih lanaca su išli i do 50 i 60 posto godišnje, što je neprihvatljivo kakva god da je inflacija bila. Takav profit je mogao doći samo kao rezultat mizernih kazni koje trgovačkim lancima nisu predstavljale ništa”, naglašava profesor.
Mizerne kazne za kršenje Zakona
Federalna uprava za inspekcijske poslove svako 15 dana izbacuje spisak trgovačkih lanaca koji su prekršili propise koji se tiču ograničavanja marži. Kazne su od 1.000 do 10.000 KM za pravna lica. Nekima ta kazna nije predstavljala ništa, pa su se iznova nalazili na spisku kažnjenih. Ono što je posebno zanimljivo jeste da na tim spiskovima među kažnjenim možemo naći neke trgovačke lance koji danas učestvuju u akciji “zaključavamo cijene”.
Halilbegovića pitamo jesu li to pojedini trgovački lanci konačno rekli “dosta nam je”.
“Daj Bože da su domaći trgovački lanci došli do tog nivoa svijesti i da su rekli: “Eto dosta nam je”. Mislim da oni nikada neće dosegnuti taj nivo svijesti, jer im nikada neće biti dovoljno i dosta. Dakle, ne radi se o tome, radi se o klasičnom populizmu. Ova akcija će nestati kao i prethodna, jer je bez ikakve analitike”, riječi su Halilbegovića.
Mjere bez ciljne grupe potrošača
Problematičnim smatra i proizvode koji su se našli na spisku.
“Gledao sam listu proizvoda, i tu nema nijednog proizvoda iz kategorije svježeg voća i povrća. S druge strane imamo apele doktora da se zdravo hranimo, a šta da ljudi jedu zdravo? Parizer i slično? Pitanje je koliko ljudi kupuje te namirnice. Ja ne znam po kojoj metodologiji su došli do ovih proizvoda. Iako je ovo neekonomski aspekt, ali niko o tome ne razmišlja isto kao što se nije razmišljalo o tome da se, ako se već ovo radi, da se odabere ciljana populacija kojoj se pomaže. Bolje bi bilo da su napravili, recimo, akciju samo za one koji imaju djecu. Evo, sva hrana za bebe je ograničena. To već ima impaktni faktor, kome je adresirana ta mjera. Ili, recimo, da mjera važi samo penzijski ček koji se dokazuje da primate minimalnu penziju. Tada znate da ta mjera ide onima koji jedva preživljavaju, a ne budžetlijama koji su namirili penziju na preko 2.000 KM”, podvlači Halilbegović.
Prema njegovim riječima, jednako loše je urađeno subvencioniranje kupovine stanova, ali i neke druge akcije.
“Mjere se rade samo eto da ih ima, a ko će je koristiti i koliki je benefit, to nemamo načina da izmjerimo i nećemo ni mjeriti. Ista takva mjera je i za kupovinu električnih auta, pa ko da nas u Bosni i Hercegovini može da priušti električno vozilo od 100.000 KM? Samo neko ko je već bogat, pa što ne bi uzeo dodatni poticaj”, dodaje.
KOMENTARI