Dok se Turska bori s najgorim šumskim požarima u poslednjih nekoliko decenija, predsjednik Recep Tayyip Erdogan izložen je žestokim napadima zbog načina na koji se vlada nosi s katastrofom i loše pripreme za očekivane ljetnje požare, ali i zbog šireg upravljanja zemljom koja je već pogođena ekonomskom krizom i pandemijom, pišu svjetski mediji.
Iako su visoke temperature, niska vlažnost i vjetrovi od 50 kilometara na sat zakomplicirali reakciju turskih vlasti na požare, bijes ljudi je narastao zbog očitog neuspjeha u odgovarajućoj pripremi zemlje u kojoj su ljetni šumski požari stalni zabrinutost, piše Slobodna Evropa.
Ovog ljeta cijela Evropa prolazi kroz ekstremne vremenske uslove, od velikih poplava na sjeveru do vrućina i požara u dijelovima Mediterana, iako su Tursku pogodili najintenzivniji požari zabilježeni u toj zemlji.
Osam ljudi je poginulo od izbijanja požara krajem jula, dok je stotine turista evakuisano. Gotovo 300 požara ugašeno je do srijede (4. avgusta) do podne, dok je 13 još uvijek gorjelo, rekao je turski zvaničnik.
Područje Marmarisa i druga područja pogođena požarima neka su od najvažnijih odredišta Turske za turističku industriju, koja je već pogođena ograničenjima putovanja zbog koronavirusa.
Naučnici kažu da su požari u Turskoj dio lanca ekstremnih vremenskih događaja uzrokovanih klimatskim promjenama. Međutim, prema Financial Timesu, Turska je jedina zemlja G20 koja je odbila ratifikovati Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Erdogan je tokom vikenda posjetio neka od najteže pogođenih područja, izražavajući tugu zbog gubitka života i obećavajući da će “zaliječiti rane građana”. Iako su mu prisutni aplaudirali, neki od njegovih pokušaja da utješi žrtve naišli su na podsmijeh, primjerice kada je bacao vrećice čaja na stanovnike iz autobusa u Marmarisu.
Vlada predsjednika Erdogana suočila se s pojačanim kritikama zbog vidljivo slabog odgovora i nedovoljne pripremljenosti za požare velikih razmjera, navodi Associated Press.
Kako su stanovnici gubili domove i stoku, bijes ljudi okrenuo se vladi koja je priznala da nema upotrebljivu flotu vatrogasnih aviona. Opozicione stranke optužile su vladu da nije nabavila avione za gašenje požara i umjesto toga trošila novac na građevinske projekte za koje tvrde da ugrožavaju okoliš.
Erdoganova vlada također je optužena za ugrožavanje vatrogasnih napora navodnim odbijanjem zapadne pomoći u ranim fazama požara, iako zvaničnici kažu da je vlada odbila samo ponude malih aviona za gašenje požara u vodi.
Ministar vanjskih poslova Mevlüt Caavuşoğlu izjavio je u utorak (3. augusta) da je Turska prihvatila sve ponude koje su zadovoljile njene potrebe, ističući da su se Francuska i Grčka ponudile da pošalju avione za gašenje požara, ali su kasnije bile prisiljene to učiniti, te se povući zbog tamošnjih požara. Dodao je da će Turska zasigurno prihvatiti pomoć drugih zemalja, iako je izraelska ambasada istog dana objavila da su turski zvaničnici odbili pomoć te zemlje, rekavši da je “situacija pod kontrolom”.
Avioni poslani iz Španije i Hrvatske pridružili su se u utorak avionima iz Rusije, Irana, Ukrajine i Azerbejdžana. Ukupno 16 aviona, 51 helikopter i više od 5.000 ljudi borilo se s požarima, rekao je Cavusoglu.
Vlasti su pokrenule istragu o uzrocima požara, uključujući moguće sabotaže kurdskih militanata, dok, prema AP -u, stručnjaci za požare okrivljuju klimatske promjene zajedno s nesrećama koje su izazvali ljudi, piše Slobodna Evropa.
Vrući val širom južne Evrope, potaknut vrućim zrakom iz sjeverne Afrike, doveo je do požara širom Mediterana, uključujući Italiju i Grčku. Turska meteorološka služba upozorila je da će temperature porasti između četiri i osam stepeni iznad sezonskih prosjeka oko egejske i mediteranske obale zemlje.
KOMENTARI