Građani Bosne i Hercegvine najviše vjeruju medijima (80 posto), slijede vjerske zajednice i nevladin sektor, dok najmanje vjeruju politčarima (19 posto) i političkim strankama (24 posto), pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o medijskim slobodama u BiH, koje je provelo Udruženje/Udruga BH novinari i Fonadacija Friedrich Ebert, javlja Fena
Istraživanje je provedeno tokom mjeseca aprila 2013. na uzorku od 500 ispitanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovne.
-To što nam građani vjeruju istovremeno je na jedan način i poziv na pritiske i ukazuje moćnicima da je ipak jedna snaga u medijima – ocijenila je Milkica Milojević, predsjednica Udruženja/Udruge BH novinari.
Mala sloboda medija
Istakla je da visok procenat ispitanika koji vjeruju medijima pokazuje i da u ovoj profesiji postoje profesionalci, koji se uprkos svemu bore za prave vrijednosti, ali istovremeno govori i o stanju u društvu.
Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode štampe, predstavnici Udruženja/ Udruge BH novinari su na pres-konferenciji u Banjoj Luci iznijeli i podatak da je u odnosu na prethodnu godinu poraslo povjerenje u vjerske zajednice (za 10 posto), ali je palo prema nevladinom sektoru (za pet posto), međunarodnoj zajednici, insitucijama vlasti…
Generalna tajnica Udruženja/Udruge BH novinari Borka Rudić ističe da je istovremeno anketa pokazala da većina ispitanika smatra kako je sloboda medija u Federaciji BiH i RS-u malo ili gotovo nikako prisutna (81,6 posto).
U odnosu na ranije godine nema značajnijih promjena u stavovima građana Federacije BiH, ali u RS-u veći broj stanovnika smatra kako je manja sloboda medija – 78,1 posto, naspram 73 posto u 2012.
Zanimljivo je i da je nastavljen trend nezadovoljstva ispitanika iz jednog entiteta radom medija u drugom entitetu.
Istraživanje je pokazalo i da je politička ovisnost osnovna prepreka slobodnim medijima (56,9 posto), zatim finansijska ovisnost (42,2 posto), a treća je nedovoljna profesionalnost novinara i to je kao stav u porastu u FBiH.
Anketirani ispitanci smatraju i da mediji nisu neovisni i na njih najveći utjecaj imaju političari i političke stranke (66 posto), prisutan je i rast utjecaja poslovnih ljudi i vlasnika medija (8,6 posto na 8,8 posto), a smanjuje se utjecaj OHR-a i međunarodne zajednice.
U Federaciji se bilježi i blagi pad političkog utjecaja, a u RS-u blagi porast, pokazalo je istraživanje.
Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda, a ispitanici smatraju da poslovni ljudi krše prava novinara u RS-u puno više nego u Federaciji.
Iako su napadi na novinare neprihvatljivi, ipak svaki peti ispitanik opravdava takve postupke i to je blagi porast u odnosu na 2012.?!
Pokazalo se i da izborom tema mediji ne pokrivaju dovoljno interese građana (17,3 posto je zadovoljno) te da se nastavlja trend loše odabranih tema od 2009. do 2013. U Federaciju je veće nezadovoljstvo odabirom tema o kojima se izvještava, dok je trend loše odabranih tema u RS-u donekle zaustavljen (23 posto nezadovoljnih u 2012. i 2013.).
Ipak, Rudić ističe da se mediji previše bave dnevnim protokolom predstavnika vlasti i susretima političara.
Četiri su top teme koje žele građani i to socijalne i ekonomske i one koje se tiču svakodnevnog života, kao i o one koje se odnose na kriminal i korupciju, pri čemu su naglašeniji zahtjevi građana RS-a da u medijima bude više tema o kriminalu i korupciji.
Kvantitet ne prati kvalitet
Televizija je i dalje dominantan medij u BiH, svaki četvrti ispitanik se najkvalitetnije informira putem interneta, utjecaj dnevnih novina i radija je potcijenjen, a gotovo 50 posto ispitanika u oba entiteta ocjenjuju internet kao iznimno važan izvor informacija.
Rudić ističe da kvantitet izvora informacija ne prati kvalitet.
-Naime, 32 posto ispitanika se ne osjeća kvalitetnije informisanim unatoč povećanju broja internet portala i javno dostupnih sadržaja. Previše je sličnih informacija. Na web portalima se prenose vijesti onako kako ih napravi agencija i ne vidi se da je novinar ili urednik tu informaciju bar produbio, stavio podatak više, tražio nečije mišljenje – ukazala je Rudić.
Interesatno je da 34 posto ispitanika smatra kako bh. mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među entitetima, a toga su mišljenja puno više ispitanici u RS-u (39 posto) nego u Federaciji BiH (31 posto).
Neophodno je poboljšanje uvjeta za rad novinara – smatra blizu 50 posto ispitanika i mišljenja su da bi to značajno unaprijedilo rad novinara i poboljšalo kvaliteta izvještavanja.
Udruženje/udruga BH novinari i Fonadacija Friedrich Ebert danas u Banjoj Luci organizirali i debatu o temi „Deset godina primjene Zakona o zaštiti od klevete: pravni mehanizam za zaštitu slobode izražavanja ili sredstvo pritiska na medije?”
KOMENTARI