ako je žrtvovao sebe kako bi skrenuo pažnju svjetske, a prije svega britanske javnosti na rat u našoj zemlji, danas se njegovo ime spominje tek 6. aprila, tokom dodjele nagrade nazvane po njemu koju je ustanovila Gradska uprava Grada Sarajeva 2009.
Nažalost, za većinu građana Bosne i Hercegovine Graham Bamfordje tipično britansko ime i prezime, bez posebnog značenja.
Ovaj plemeniti Britanac se na današnji dan, 29. aprila 1993, usred bijela dana ispred Donjeg doma britanskog Parlamenta polio benzinom i zapalio.
Smrt u najstrašnijim mukama bio je njegov način da ukaže na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su bjesomučno ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drukčije zovu i mole Bogu.
“Britanska vojska ne smije biti počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što sigurno mogu dati – vojnu zaštitu”, napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu.
Ovaj britanski Jan Palach ni na koji način nije bio povezan s BiH i njenim građanima, ali su ga slike užasa iz BiH natjerale na žrtvovanje.
Bamford je bio duboko potresen slikama koje su stizale iz Hrvatske i BiH. U tadašnjim svjedočenjima poznanika i psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stanje se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, a među njima i tromjesečna beba.
Britanski mediji, osim Guardiana, događaju nisu posvetili posebnu pažnju. Sjećanje na Bamforda u BiH danas postoji tek u tragovima. Poneki novinski tekst na godišnjicu njegovog plemenitog čina i nagrada Grada Sarajeva koja se dodjeljuje za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.
Nijedna ulica u Sarajevu danas ne nosi ime Grahama Bamfordaniti je u gradu pronađeno mjesto za spomenik koji je napravio akademski kipar Mustafa Skopljak.
<iframe src=”https://player.vimeo.com/video/68372847” width=”500” height=”400” frameborder=”0” webkitallowfullscreen mozallowfullscreen allowfullscreen></iframe>
KOMENTARI