U Hrvatskoj, zemlji u kojoj dnevno desetak porodica deložacijom ostaje bez doma i u kojoj su čak 253.000 građana u blokadi jer ne mogu podmirivati svoje obveze, već se tri godine razmatra ideja uvođenja ličnog bankrota, instituta kojim bi prezaduženi građani dobili priliku za novi početak.
Zahtjev za hitno donošenje tog zakona u Hrvatskoj prati atmosfera konsenzusa, a u Ministarstvu pravosuđa, potvrdili su Glasu Slavonije, izrađuje se njegov nacrt čiji se dovršetak očekuje krajem godine. Prema iskustvima ostalih zemalja, procjene su da je u Hrvatskoj pred ličnim bankrotom potencijalno 15.000 građana, poručuju iz Ministarstvu pravosuđa. Toliko građana, naime, ne može podmirivati kreditne obveze.
Lični bankrot je sličan stečaju koji prolazi firma, jedino što je u ovome slučaju riječ o pojedincu koji ga službeno proglašava pred sudom. Svi koji ga proglase, imovinu i prihode stavljaju na raspolaganje svom ‘stečajnom upravniku’ – skrbniku, koji upravlja njihovim prihodima, imovinom, radi plan vraćanja dugova.
Dužnik najčešće zadržava samo dio za preživljavanje – obično trećinu mjesečnih prihoda, nekad i manje. Ostaje bez plate, kartica i mogućnosti novog zaduživanja. Banke ga stavljaju na ‘crnu listu’ i vrlo teško će više dobiti kredit. Ko proglasi lični bankrot ne može više samostalno donijeti ikakvu poslovnu odluku. Priliku za novi početak će dužnik dobiti priliku u roku od tri do šest godina, no samo ako bude slušao upute skrbnika te se potrudio raditi kako bi vraćao dugove.
Uvođenje ovog zakona predlaže i predsjednik RH Ivo Josipović, uz naglasak kako poruka te mjere nije da se ne plaćaju računi ili da se svima oprašta dug nego da je uvođenje tog zakona poruka o solidarnoj raspodjeli tereta krize i dužničkog stanja brojnih građana. Za institut osobnog bankrota zauzima se i Udruga Franak.
‘Uvođenje Zakona o osobnom bankrotu jedan je od naših ciljeva’, kaže članica Upravnog odbora Udruge Franak Petra Rodik.
Ocjenjuje, osnovni razlozi za odlazak u lični bankrot su gubitak posla, porast duga glavnice (slučaj s CHF). Čest razlog su i rastave kada obveza vraćanja kredita padne na jednog od dojučerašnjih supružnika.
‘Ono što je smisao osobnog bankrota, osim zaštite klijenata banaka, jest da bi banke morale biti odgovornije pri kreiranju svojih kreditnih proizvoda’, kaže Rodik, ističući potrebu većeg upoznavanja građana s ovim institutom.
‘Osobni bankrot biće samo vatrogasna mjera, treba postaviti pitanje kako uistinu spriječiti deložacije i izbacivanje ljudi na ulicu’ – kaže Damir Trnačić, predstavnik Živog zida, udruge svakodnevno zatrpane pozivima u pomoć ljudi kojima prijeti deložacija. Ističe, ona je kod nas postala nešto što se više ne događa drugima, već se može dogoditi svakome od nas.
‘Samo je pitanje kada će i oni koji trenutno nisu u problemu doći u nj’, Trnačićeve su crne prognoze.
KOMENTARI