Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH živi 2.371.603 osobe. Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, u većem bh. entitetu trenutno radi2.355 kladionica.
Uz pretpostavku da je i u bh. entitetu Republika Srpska slična situacija, matematika je jednostavna – na oko 1.000 stanovnika dolazi jedna kladionica. Nije ni čudo da ih ima toliko, kad se, prema rezultatima istraživanja vezanim uz igre na sreću, svakodnevno kladi svaki peti stanovnik BiH.
Poređenja radi, prema podacima Svjetske banke u BiH na 1.000 stanovnika dolazi 1,9 ljekara. Nije ni čudo da imamo najgore zdravstvo u Evropi.
Ipak, iz Ministarstva za finansije navode da BiH ne prednjači u odnosu na ostale zemlje regiona kada su u pitanju igre na sreću, a u državi ne postoji ni zakonsko ograničenje u vezi s brojem kladionica koje mogu biti otvorene.
Prema nekim procjenama, u Srbiji ima još više kladionica po glavi stanovnika, a tamošnji mediji su izvještavali da se kladi čak svaki drugi stanovnik.
Za razliku od prijašnjih vremena, kad su se otvarale fabrike, čini se da su u današnje doba jedino isplati otvoriti kladionicu, buregdžinicu ili kafić.
Kada su u pitanju prihodi od kladionica, promet koji FBiH prikuplja po osnovi naplata naknade za licence, iznosi oko 3,5 miliona KM na godišnjem nivou, bez poreza. To plaćaju kladionice kako bi imale licencu. Ipak, prema procjenama Centra civilnih inicijativa (CCI), FBiH prikuplja jednokratnu naknadu za izdavanje koncesija oko 14.800.000 KM od lutrijskih, elektronskih, kladioničkih igara, igara u kasinima, igara na automatima i internet igara na sreću. Po osnovu poreza i naknada, inkasira se približno 30 miliona KM na godišnjem nivou.
Kako su za portal Radiosarajevo.ba kazali iz Porezne uprave FBiH, u FBiH je za djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem registrirano ukupno 14 privrednih društava.
“Ovih 14 društava priređuje igre na sreću klađenjem putem 2.355 uplatnih mjesta”, rekla nam je Aida Hakalović, pomoćnica direktora Porezne uprave FBiH.
Evo kako to izgleda po kantonima:
Kliknite na mapu za punu rezoluciju
Kanton Sarajevo: 453 uplatna mjesta
Tuzlanski kanton: 399 uplatnih mjesta
Hercegovačko-neretvanski kanton: 344 uplatna mjesta
Srednjobosanski kanton: 341 uplatno mjesto
Zeničko-dobojski kanton: 332 uplatna mjesta
Unsko-sanski kanton: 210 uplatnih mjesta
Kanton 10: 110 uplatnih mjesta
Zapadnohercegovački kanton: 83 uplatna mjesta
Posavski kanton: 50 uplatnih mjesta
Bosansko-podrinjski kanton: 33 uplatna mjesta
Kompanija koja se odluči baviti aktivnošću organiziranja klađenja mora ispunjavati niz uvjeta i to da je legalni korisnik prostora u kojem se priređuje igra na sreću, da ima najmanje dva uplatna mjesta, uplatno mjesto i centralni kompjuterski zapis moraju biti telekomunikacijski povezani, kladioničar mora biti vlasnik opreme koja je neophodna za priređivanje ove igre na sreću i mora posjedovati osnovni kapital od minimalno 500.000 KM. Također, sve vrijeme rada kompanija u banci sa sjedištem u FBiH mora imati polog rezervi sigurnosti u iznosu od najmanje 50 posto vrijednosti osnovnog kapitala.
“Na području Kantona Sarajevo za predmetnu djelatnost registrirana su dva privredna društva. Na području Zeničko–dobojskog kantona, za djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem, registrirana su dva pravna lica, na području Srednjobosanskog kantona tri pravna lica, na području Zapadno-hercegovačkog kantona dva pravna lica i na području Hercegovačko-neretvanskog kantona četiri pravna lica”, potvrdila nam je Aida Hakalović.
Za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja firma mora platiti 50.000 KM, za odobrenje pravila igre 1.000 KM, za otvaranje svake nove lokacije 10.000 KM te za obnovu godišnjih licenci za rad 10.000 KM. Nadzor nad radom kladionica vrši Ministarstvo za finansije FBiH koje ujedno i odlučuje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za priređivanja igara na sreću.
KOMENTARI