- Gospodine Spahiću, Vi ste Predsjednik Saveza (Koordinacije) BNVO, šta nam možete reći o radu Koordinacije?
Koordinacija bošnjačkih nevladinih organizacija predstavlja vrlo značajan nevladin faktor za Bošnjake i mogu slobodno kazati Bosnu i Hercegovinu. Ona okuplja 60 članica i teži da poveća taj broj u smislu da ujedini sve nevladine organizacije kojima je Bosna u srcu i koje žele sačuvati njene historijske, kulturne, vjerske i ostale datosti i vrijednosti. Sam rad Koordinacije tiče se prethodno spomenutih vrijednosti u smislu njihovog očuvanja i njegovanja. Rad i djelovanje Koordinacije posebno se tiče bošnjačkog korpusa u dimenziji njegovog ujedinjavanja, a samim tim i čuvanja svih njegovih vrijednosti. Dakle, naš rad je sve ono što obuhvata Bosnu i Hercegovinu i Bošnjačke kao njen autohtoni i višestoljetni narod koji je sačuvao i danas čuva njeno ime i njene najznačajnije vrijednosti.
- Kažete da Savez sada ima oko 60 članica, o kakvim nevladinim udruženjima je riječ?
Da, zaista je to impozantan broj udruženja i ne planiramo tu stati već idemo dalje sa okupljanjem i ujedinjavanjem probosanskih i probošnjačkih snaga. Prije svega se radi o udruženjima koja svojim djelovanjem pokrivaju sve segmente i potrebe bošnjačke i šire društvene zajednice (edukacija, kultura, vjera, mediji, socijani rad..). Jednom riječju, to su sve organizacije i udruženja kojima je Bosna i Hercegovina u srcu i koji svojoj domovini i svim njenim narodima žele dobro, napredak, progres i razvoj.
- Spahiću, šta možete reći o rezultatima rada Koordinacije u vrijeme Vašeg predsjedavanja?
Tokom mog predsjedavanja Koordinacija je, pored normiranja svoga djelovanja, uključujući i pravnu registraciju na nivou Ministarstva pravde BiH, pokrenula nekoliko vrlo značajnih projekata od kojiih bih izdvojio film o nani Fati Orlović koji govori o borbi jedne bošnjačke heroine na polju na kojem je, slobodno se može reći, država zakazala. Pored toga smo imali niz vrlo značajnih saopćenja za javnost, među kojima i ono povodom revizije tužbe BiH protiv Srbije i odbacivanja iste. Uradili smo i niz socijalnih i drugih projekata, učestvovali u organizaciji niz značajnih skupova i protesta, bili pokretači nekih vrlo značajnih inicijativa i peticija, te nastojali naglasiti svoje nadpolitičko i korektivno opredjeljenje u društvu.
- Pojava Koordinacije za Bošnjake predstavlja važnu prekretnicu i uspjeh i to je svojevrsna novina u organizacijskom smislu?
Naravno Koordinacija je fenomen koji se desio Bošnjacima u poslijeratnom periodu. U vremenu podjela koje razaraju bošnjačko tkivo, javlja se Kooridnacija koja je jedina asocijacija koja već petu godinu radi na umrežavanju i zajedničkom radu! To samo po sebi je paradigmatično za ostale segmente društva u Bošnjaka, jer imaju primjer koji demonstrira jedinstvo i zajednički rad. Danas nije nikakava novina čuti kako se dijele pojedinci i organizacija, ali jeste novina čuti kako se udružujemo radi zajedničkih ciljeva i interesa!
- Kako vidimo nevladin sektor je važan korektivni faktor u društvu, je li realno očekivati mnogo od tih udruženja?
Naravno da jeste realno, jer u ovakvoj konstelaciji odnosa i politici koja je na sceni trenutno u BiH, gdje su Bošnjaci u dobroj mjeri osakaćeni, jer uvijek nemaju istinskih predstavnika koji bi trebali i morali reagovati na neke stvari i biti odbrambeni mehanizam bošnjačkog tkiva, jedino što nam ostaje jeste nevladin sektor, a Koordinacija je trenutno jedina institucija koja okuplja najveći broj bošnjačkih nevladinih organizacija na jednom mjestu, u jednom tijelu, tako da realno ona i predstavlja važan korektivni faktor u društvu kako ste to i spomenuli u samom pitanju.
- Šta su prioriteti u radu Koordinacije u narednom periodu?
Prioriteti Koordinacije su vezani za sve ono što na neki način predstavlja bošnjačke vrijednosti i aksiome koje treba razviti, braniti i sačuvati. Dakle, egzistencijalni, državni, vjerski, kulturni, historijski aksiomi.
- Savez koordinacije po svojoj strukturi i organizaciji ima sve pretpostavke da postane važan faktor u Bošnjaka?
Ispravit ću Vas, ne da ima pretpostavke, već on to i sada jeste. Ako pogledate broj nevladinih organizacija koje su okupljene u Koordinaciji, ljude koji unutar njih djeluju i oko njih se okupljaju, te ono što rade te organizacije i sami Savez, onda je jasno da nema sumnje kako se radi o jednom snažnom faktoru u Bošnjaka.
- Kakvi su vam planovi sa dijasporom?
Nismo zaboravili našu dijasporu i mi već radimo na tome da se povežemo s našim ljudima koji žive i rade van BiH. Smatramo da je to vrlo značajno, ne samo za Koordinaciju i njen budući rad, već za bošnjački narod i samu domovinu BiH iz prostog razloga što tamo živi ogroman broj naših ljudi, a brojke uvijek igraju ulogu kako u fizičkom, tako i u materijalno-ekonomskom, ali i u patriotskom i svekoliko vrjednosnom smislu. Dakle, radimo na tome da se povežemo sa našom dijasporom, a glavni cilj toga bit će da dijasporu otrgnemo od asimilacije koja se neminovno dešava u zemljama Zapada i diljem svijeta gdje je razasut naš narod. Jednostavno, nestaju generacije i zato nam je bitno da djelujemo u tom pravcu kako bi spriječili odvajanje od domovine budućih generacija naše djece koja su rođena tamo i koja već sad pomalo zaboravljaju naše običaje, jezik i kulturu.
- Ko su vaši partneri u radu?
Naši partneri u radu su, prije svega, država i njene institucije, Islamska zajednica i njeni organi, određene fondacije, ali i sve one nevladine organizacije koje se nisu priključile Koordinaciji, a dijeleći naše principe žele sarađivati na određenim važnim projektima.
- Kakav stav Koordinacija ima prema politici?
Kao nevladin sektor ne pripadamo ni jednoj politici i stranci, ali to ne znači da smo apolitični, da ne promišljamo o političkom stanju u zemlji i da se, s vremena na vrijeme, nećemo doticati tema političke naravi. Znači, Koordinacija se ne može i ne želi baviti politikom, ali sigurno hoće i mora kod naroda i samih političara reagovati na defetizam i insistirati na određenim principima.
- Kako se Koordinacija odnosi prema ekstremizmu i pojavama koje urušavaju jedinstvo Bošnjaka?
Svaki oblik ekstremizma Koordinacija i svaka njena članica odlučno odbacuje i osuđuje. Mi kroz svoje projekte već radimo na deradikalizaciji; u smislu pisanja saopćenja, izdavanja brošura i knjiga, organiziranja javnih tribina i sl.
- Može li Koordinacija biti važan kohezivni faktor među Bošnjacima?
Kao što sam već spomenuo u prethodnim pitanjima, Koordinacija ne samo da može, već ona to i jeste u smislu da na određenim vrijednostima okuplja velik broj probošnjački orjentiranih nevladinih organizacija, a samim tim tu je i velik broj građana koji su uključeni kroz iste, a svojom vizijom i misijom direktno i permanentno daje svoj doprinos na tom planu, te podržava i osnažuje i druge koji imaju takvu orjentaciju i djelovanje.
- Šta biste poručili bošnjačkom narodu?
Ono što bih poručio bošnjačkom narodu u ovim odlučujućim vremenima za Bošnjake i BiH, jeste da prije svega ostanu jedinstveni, jer je razjedinjavanje i rastakanje bošnjačkog korupusa danas najveći mogući naš problem i luksuz. Zatim, da paze i brinu, svako u svom domenu, o bošnjačkim vrijednostima i autoritetima, te da ih čuvaju kao što čuvaju svoju porodicu, dom i posao. Ono što bi još, također, naglasio, kada su u pitanju Bošnjaci i stanje među nama, jeste da istaknem nedostatak brige jednih o drugim. Moramo u budućnosti malo više povesti računa o Bošnjacima koji teško žive, koji su u problemima, posebno povratnici i Bošnjaci koji su u stanju socijalne potrebe. Moramo jedni drugima pomagati i biti jedni uz druge u dobru i zlu. Samo tako možemo prevazići ovu fazu ličnih interesa koja često preovladava, a koja, nažalost, unosi razdor među Bošnjake. Ne smije lični interes biti ispred interesa naše države, braće i naroda. Ne smije se desiti da neko nema šta jesti, jer mu niko iz kuće ne radi, a drugi da ima u izobilju i svi članovi porodice mu zaposleni. Vrlo je važno da o tome povedemo računa.
KOMENTARI