Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.
Preporučujemo
Oko 50% djece rođene u dijaspori nemaju državljanstvo BiH
Organizacija škola za dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku
Kada je u pitanju pohađanje dopunske nastave na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, odgovori na pitanje gdje je dopunska nastava organizirana trebaju se posmatrati u kontekstu svake zemlje zasebno. Iako je najveći broj ispitanika (39%) rekao da je dopunska nastava organizirana u okviru školskog sistema u zemlji prijema, to se najvjerovatnije odnosi na ispitanike u evropskim zemljama u kojima postoje obavezni školski programi koji omogućavaju djeci da pohađaju nastavu na maternjem jeziku. U SAD-u naprimjer ne postoje obavezni programi i ako dopunska nastava i postoji, ona je uglavnom organizirana na nivou vjerskih udruženja dijaspore (na šta ukazuju odgovori 32% ispitanika). Isto tako, u većini od deset zemalja uključenih u istraživanje, ispitanici su rekli da nastavu organiziraju lokalna udruženja dijaspore iz BiH (25%), a nekoliko njih su rekli da je organiziraju privatne ili druge institucije.
Primarni jezik u dopunskoj nastavi
Na osnovu 174 odgovora, došlo se do zaključka da djeca više od polovine ispitanika, koja imaju manje od 18 godina, pohađaju dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Samo u nekoliko zemalja koje su uključene u istraživanje organizirana je dopunska nastava na nivou države, u Švedskoj i u manjoj mjeri Austriji. Stoga, veliki interes i broj djece koja pohađaju dopunsku nastavu ukazuje na to da su djeca u dijaspori uključena u dopunsku nastavu bez obzira na to da li ju je organizirala zemlja prijema ili sama dijaspora, što se vidi i u pojedinačnim poglavljima o zemljama. To, također, ukazuje i na činjenicu da generalno postoji veliko interesovanje za dopunsku nastavu i obrazovanje među dijasporom iz BiH.
Finansijski doprinos za dopunsku nastavu
Ukupno 225 osoba je odgovorilo na pitanje da li daju finansijski doprinos za dopunsku nastavu u svojim zemljama prijema. Većina (55%) ispitanika su rekli da ne doprinose, ali je to najvjerovatnije zato što evropske zemlje imaju već spomenute obavezne obrazovne programe koji omogućavaju djeci da pohađaju nastavu na maternjem jeziku. Zemlje, kao što je SAD, nemaju ovakve programe i u njima se vjerovatno traži finansijski doprinos dijasporske zajednice za dopunsku nastavu za njihovu djecu. U upitniku, 25% ispitanika su odgovorili da često daju finansijski doprinos, a 20% njih da povremeno daju finansijski doprinos. Međutim, osim odgovora na ovo pitanje, neophodno je razmotriti različit uticaj koji nacionalne politike država prijema o integrisanju dopunske nastave u redovno obrazovanje i njeno finansiranje zapravo ima na dijasporu iz BiH i čak na njenu povezanost sa BiH.
Preporučujemo
Podrška za upis djece na dopunsku nastavu koju finansira BiH
Većina (72%) od 460 ispitanika koji su odgovorili na pitanje koje se odnosi na hipotetski scenarij, rekli su da bi podržali upis svoje djece na dopunsku nastavu koju bi finansirale institucije u BiH. Ovaj stav se prožima i u kvalitativnom dijelu projekta i ohrabrujuće je kada se govori o dijaspori u kontekstu razvoja. Rezultati potvrđuju da većina roditelja među dijasporom iz BiH, želi i teži da njihova djeca znaju maternji jezik, ali u pojedinim zemljama dopunska nastava jednostavno nije dostupna, iako to nije slučaj sa svim zemljama u kojima je izvršeno istraživanje. Jezik je poveznica sa domovinom, i dopunska nastava bi trebala biti prioritet.Podrška za upis djece na dopunsku nastavu koju finansira BiH Većina (72%) od 460 ispitanika koji su odgovorili na pitanje koje se odnosi na hipotetski scenarij, rekli su da bi podržali upis svoje djece na dopunsku nastavu koju bi finansirale institucije u BiH. Ovaj stav se prožima i u kvalitativnom dijelu projekta i ohrabrujuće je kada se govori o dijaspori u kontekstu razvoja. Rezultati potvrđuju da većina roditelja među dijasporom iz BiH, želi i teži da njihova djeca znaju maternji jezik, ali u pojedinim zemljama dopunska nastava jednostavno nije dostupna, iako to nije slučaj sa svim zemljama u kojima je izvršeno istraživanje. Jezik je poveznica sa domovinom, i dopunska nastava bi trebala biti prioritet.
Mogućnost online dopunskog obrazovanja djece
Interesovanje za dopunsku nastavu na maternjem jeziku potvrdilo je dodatnih 60% (od 424) ispitanika koji su rekli da bi uzeli u obzir online dopunsku nastavu za svoju djecu. Jasno je da je ovo prioritet za mnoge roditelje među dijasporom iz BiH u zemljama gdje dopunska nastava možda nije dostupna. Za pojedince, online pristup može biti i bolja opcija jer bi djeci bio omogućen lakši pristup nastavi (nasuprot tome da roditelji moraju voziti svoju djecu na i sa nastave). Interesovanje da djeca pohađaju dopunsku ljetnu nastavu u BiH Osim opcije online dopunske nastave, rasprostranjena je i podrška (56%) za ljetnu dopunsku nastavu među pripadnicima dijaspore iz BiH koji su učestvovali u istraživanju. Ipak, kao i u prethodnom pitanju koje se odnosi na alternativnu dopunsku nastavu, visoka stopa onih koji nisu odgovorili na pitanje, 23%, ukazuje da bi pripadnici dijaspore iz BiH voljeli dobiti više informacija i angažiranosti po pitanju dopunske nastave za njihovu djecu, ili njihova djeca jednostavno nisu školskog uzrasta i nisu imali potrebu da odgovore na ovo pitanje. Posebno je bitno ovo spomenuti jer je stopa neodgovaranja na ovo pitanje viša od nedostatka podrške za ljetnu dopunsku nastavu u BiH, 20%.
Preporučujemo
Interesovanje za dopunsku nastavu koju finansiraju institucije u BiH
Iako je samo 341 ispitanik odgovorio na ovo pitanje, većina ih je rekla da imaju nekoliko djece koja bi bila zainteresirana za dopunsku nastavu koju finansiraju institucije u BiH. Odnosno, 34% njih su rekli da imaju dvoje djece koja bi bila zainteresirana, 33% da imaju troje moguće zainteresirane djece i 22% njih su rekli da imaju jedno dijete koje bi bilo zainteresirano, dok je 9% njih reklo da imaju četvero djece koja bi bila zainteresirana. Iako se odgovori na ovo pitanje trebaju posmatrati u kontekstu broja djece koju ima većina porodica dijaspore iz BiH, bitno je napomenuti da većina roditelja ima nekoliko djece koja bi bila zainteresirana za dopunsku nastavu koju finansiraju institucije u BiH, što još jednom ukazuje na značaj toga da roditelji u dijaspori žele da jezike i kulturu Bosne i Hercegovine prenesu na svoju djecu.
KOMENTARI