Prema amandmanu usvojenom u martu bez znanja javnosti, a koji se poziva na regulative EU (što iz akademske zajednice opovrgavaju, tvrdeći da ne postoji EU direktiva koja to nalaže) strani studenti moraju dokazati postojanje finansijskih sredstava u iznosu od nešto manje od 5.000 eura da bi dobili vizu za jednu akademsku godinu, odnosno dozvolu boravka u Sloveniji za tu godinu. Do sada je studentima ispod 26 godina bilo dovoljno samo garantno pismo njihovih roditelja, a svi ostali su i ranije morali prikazati sumu od nešto manje od 5 000 eura na svom računu. Slična stvar je i u drugim evropskim zemljama gdje studenti moraju imati određenu sumu novca koju pri ulasku u zemlju deponuju na svoj račun, a onda je vrate, ili proslijede nekome drugome, no slovenačka administracija će pokušati zadržati pravo povremene provjere računa tokom godine, što je samo po sebi kontradiktorno budući da, ukoliko je to novac za život tokom godine, iznos ne može biti isti u septembru prilikom dobijanja studentske vize i ulaska u zemlju i u junu naredne godine.
Iznos sredstava koji budući student mora imati na računu, ukoliko želi dobiti boravišnu dozvolu, iznosi nešto manje od 5.000 eura za jednogodišnji period (mjesečno najmanje u iznosu osnovnog iznosa minimalnog dohotka u Republici Sloveniji, što je 402 eura od 1. augusta 2019. godine). Uzmemo li u obzir da je prosječna plata u BiH oko 965 km, to znači da bi gotovo jedno jednogodišnje primanje trebalo izdvojiti ukoliko ste roditelj studenta/ice u Sloveniji. Poseban problem to pravi onima koji se prvi put upisuju na studije u Sloveniji, jer radeći studentske poslove u BiH i zemljama regiona, tu svotu novca ne mogu osigurati.
„Na Univerzitetu u Ljubljani smo vrlo kritični prema ovoj promjeni zakona, koju smatramo nepotrebnom. Ovo će promjena ugroziti internacionalizaciju koja je jedan od strateških ciljeva visokog obrazovanja u Sloveniji. Rektor Sveučilišta u Ljubljani već je najavio protest. Ja kao dekan takođe ukazujem na nelogičnost ove promjene, jer na Filozofski fakultet mi ugošćujemo brojne strane studente. U najvećoj su dilemi studenti koji su već s nama i kojima još nedostaje godina ili dvije da dovrše svoje studije. Do sada su puno ulagali u svoje studije, ali sada zbog nepotrebnih birokratskih prepreka sve može propasti. Ovom vrstom politike činimo sebi štetu. Ne samo da je takva politika u suprotnosti s internacionalizacijom, što je strateški cilj visokog obrazovanja u Sloveniji, ove prakse također štete slovenačkoj nauci i istraživačkoj sferi. S tim u vezi, pravimo i štetu po one industrije u kojima postoji potreba za visokoobrazovanim radnicima i radnici. Naime, i sami sebi zatvaramo vrata: ako će stranim studentima biti teško doći u Sloveniju, ni naši studenti neće moći na semestar ili dva u inostranstvo. Razmjena u programima poput Erasmusa temelji se na uzajamnosti. Ipak, nadam se da će doći do promjene u tumačenju zakona. Kako sam obaviješten, Ministarstvo obrazovanja već je upozorilo Ministarstvo vanjskih poslova da zbog ove promjene ne postoji odgovarajuća pravna osnova za zakon“- govori Roman Kuhar, dekan Filozofskog fakulteta u Ljubljani.
Zbog promjena u proceduri za dobivanje privremene dozvole boravka radi studija, slovensko visoko obrazovanje pretrpjet će najveću štetu, upozorila je i Studentska organizacija Slovenije (ŠOS).
„Izmijenjeni Zakon o strancima, koji postavlja strožije uslove za dobijanje privremene dozvole boravka zbog studija u Sloveniji, zasigurno će imati negativne posljedice na slovenski obrazovni sistem. Prostor visokog obrazovanja mora po definiciji biti otvoren i slobodan prostor koji pruža mogućnosti za razmjenu i nadogradnju znanja, s međunarodno otvorenim sistemom visokog obrazovanja koji je jedan od najučinkovitijih načina za postizanje ovog cilja.
Prema istraživanju Eurostudent VI, prosječni dohodak stranih studenata u Sloveniji (aritmetička sredina 595 EUR, medijan 495 EUR) prilično je sličan prihodu slovenačkih studenata (aritmetička sredina 635 EUR, srednja vrijednost 500 EUR). U poređenju sa slovenačkim studentima, najveći dio prihoda doprinosi porodica (61% prihoda stranih studenata doprinosi porodica, za slovenačke studente taj udio iznosi 41%). U poređenju sa slovenačkim studentima, manji udio prihoda od stranih studenata je prihod od rada (32% stranih studenata, 45% Slovenaca), ali slovenački su studenti i češće zaposleni, pa imaju veći prihod od rada. 32% slovenačkih studenata kaže da rade primarno, a studiraju sekundarno, a 20% stranih“- kaže Andrej Pirjevec, predsjednik Studentske organizacije Slovenije, međutim, problem je i to što strani studenti plaćaju dupli porez na svoje ugovore za rad, pa je ta suma i zbog toga manja.
Sredinom 2018. godine Slovenija je produžila bilateralni sporazum s BiH o besplatnom studiranju državljana BiH u Sloveniji. Arman Fatić je ove godine diplomirao na dodiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a prethodnih nekoliko proveo živjeći, radeći i besplatno studirajući u Sloveniji.
„Mislim da će izmjena zakona najviše uticati na studente u nadolazećoj studijskoj godini jer je zakon donesen pomalo iz vedra neba. Vjerujem da će mnogima biti teško skupiti novce sada, jer je studijska godina za manje od tri mjeseca, zbog COVID-a broj poslova je mnogo manji a i trenutno je “ispitna sezona”. Mnogo je to stresa za nekog ko je već tim studentskim radom, koji je dvostruko oporezovan za nas strane studente, morao samostalno pokrivati troškove stanovanja i života u Sloveniji.
Nisam siguran kako će se snaći mnogi u ovom prvom valu, vjerujem da će mnogi morati posuđivati novac ili s porodicama pronalaziti način kako da skupe taj iznos koji mora stajati na računu. Ipak ono što ja vjerujem i što znam je da su studenti koji dolaze u Sloveniju iz regije užasno marljivi i uporni i da će već do naredne godine se stvari srediti. Studentskim poslom (20-25 radnih sati sedmično) se moglo pristojno živjeti, uz ove nove odredbe vjerovatno će mnogi morati krenuti malo skromnije živjeti i uskratiti sebi neke stvari, ili raditi 5-10 radnih sati sedmično više nego su to do sada činili“- govori Fatić.
Prema Zavodu za statistiku Slovenije, trenutno u toj državi studira 8.125 stranih studenata, što predstavlja oko 10 posto svih studenata u zemlji, a najveći broj studenata dolazi iz jugoslavenskih republika, njih oko 60% i još 20% iz Hrvatske, koja pripada EU.
Na pitanje kako se osjeća zbog novog zakona, budući da već neko vrijeme participira u slovenačkom društvu i doprinosi mu, Marija Jeremić, studentica iz Srbije govori da se osjeća odbačenom, jer u Sloveniji živi od svoje 17. godine, sve vrijeme produžavajući svoj privremeni boravak vizom za jednu godinu.
„U svim akcijama i inicijativama koje sam do sada podržavala kako sam znala i umela, u zadnjem trenutku bi se distancirala od javne akcije iz banalnog straha da će se toga neko setiti na Upravnoj enoti sledeći put kada budem produžavala vizum i moje ponašanje razumeti kao nezahvalnost. Od trenutka kada sam shvatila šta se zaista dešava, da je Zakon rasističan i da je direktan napad na heterogenu zajednicu stranaca i stranih studenata u Sloveniji, shvatila sam da distanciranost jednostavno nije dovoljna. Svaki dan rizikujem. Posao kojim sam se honorarno bavila pati zbog ovoga. Moje studiranje pati zbog ovoga. Moj privatni život pati zbog ovoga.
Čak i kada se ne bih angažovala, jedino pitanje koje me sada interesuje bi ostalo: Zašto? Šta je bio realni smisao ovog poteza i zašto je to odrađeno što dalje od očiju javnosti?“- kaže Marija.
Govoreći o prevazilaženju ovog problema, ona kaže da je jedini način da se ovo promijeni medijski pritisak, i to ne samo medijski pritisak u Sloveniji – jer Slovenci u potpunosti ne razumiju ovu promjenu budući da je prošli sistem relativno dobro funckionisao za strane studente i nije bilo potrebno da se javnost obrazuje šta je izjava staratelja na primjer – već i pritisak od matičnih država.
„Ambasade moraju da se aktiviraju. Ministarstva moraju da se aktiviraju. Zbog načina na koji je Zakon donešen jasno je da se to neće dogoditi samo od sebe. Organizacije koje kontaktiramo mi strani studenti imaju funkciju da podržavaju širu veću medijsku akciju koja obrazuje našu javnost i slovenačku javnost o tome da od samog početka samostalne Republike Slovenije postoji tendencija ka institucionalizovanom rasizmu ka migrantima koji u najvećim brojevima pripadaju ex-Yu nacijama.
U interesu slovenačkog Ministarstva unutrašnjih poslova je da ostane blokada informacija između naših država i Slovenije. “Kući” ne znaju šta znači reč “čefur” i koliko to ume da boli. “Kući”ne znaju da su sve naše male lične trivialne odluke u Sloveniji pripisane našoj nacionalnosti. I naše matične države do neke mere podržavaju iluziju da se je Slovenija odcepila od Jugoslavije u trenutku razuma i straha pred krvoplićem koje je sledilo na našim prostorima. Gore pomenuti razum i strah je pripadao malom broju ljudi. Nacionalističko ludilo je temelj samostalne Slovenije ali to se krije od mladih ljudi i sezonskih radnika jer nikada ne bi došli u državu koja je institucionalno podržavala pogrdan etnički termin za naše ljude. Nikada.
Jedino rešenje je javni pritisak koji će pre ili kasnije dovesti nekog iz Ministarstva da shvati da možda ovaj korak u ovom trenutku nije bio sasvim logičan.
U slučaju da se to ne desi, na hiljade studenata će biti iznenađeno septembra, boriće se neko vreme, plaćati prevode, advokate, lektore, savetnike i boriti se ali će ih sačekati nejasnost Zakona koji neće ni morati da preuzme odgovornost za ovo. Malo po malo će naši ljudi odustati od ove države. Zašto da dam pet hiljada evra za Sloveniju kad mogu sa tim parama da odem i u Austriju? Nestaćemo na ovim prostorima. Ako je to već neka sudbina, onda hajde da barem ne ćutimo, hajde da se barem čuje koliko nas je i šta sve doprinosimo državi gde smo i dalje građani drugog reda. “- priča Marija.
Gabriel Buragev student iz Makedonije koji je već godinu dana u Ljubljani kaže da mu za ovu akademsku godinu taj novac neće biti teško obezbijediti, budući da kao student radi u IT sektoru, no tu sumu nikako ne bi mogao prošle godine donijeti iz matične zemlje. Za studente koji rade manje plaćene poslove u uslužnim djelatnostima i kulturi, ova suma je velika.
Strani studenti u Sloveniji imaju jednak pristup pravu na subvencioniranu hranu, prevoz i smještaj, kao i mogućnost obavljanja studentskih poslova, kao što je slučaj sa slovenskim studentima, a dosadašnja praksa pokazuje da nije moguće zaključiti da strani studenti u Sloveniji ne bi bili samostalni ili nesposobni brinuti se o svom socijalnom položaju znatno drugačije od slovenskih studenata i da bi zbog toga morali pokazati 5.000 eura na računu.
„Kad god imam strane studente kao predavače u predavaonici, to je pozitivan doprinos sve. Samo nas kulturna razmjena obogaćuje. Uz to, prema mom iskustvu, studenti koji dolaze iz bivših jugoslavenskih republika, izvrsni studenti. Nije tako lako ostaviti svoje kući i otići studirati u inozemstvo. Zato su oni koji to odluče ozbiljni studenti koji su ovdje ozbiljni proučavaju i obogaćuju čitav akademski prostor.“- zaključuje dekan Kuhar.
buka
KOMENTARI