Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu u izjavi za portal Radiosarajevo.ba komentirao je anticivilizacijsku odluku vlasti u Prijedoru da zabrane održavanje mirne šetnje povodom Dana bijelih traka koji se obilježava danas, 31. maja.
Revizionizam i provokacije
Podsjetimo, ta simbolična mirna protestna šetnja organizira se već godinama u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti.
“Ovo je prvi put nakon nekoliko godina da vlast zabrani mirnu šetnju glavnom ulicom u Prijedoru i to treba posmatrati u kontekstu straha istih od istine, o onome što je dokazano. Šta očekivati kada politički lider kaže da se u Srebrenici kopaju prazni sanduci? Ne mogu odstupati od tog besmislenog narativa!“, pita se dr. Medić, koji je objavio više knjiga i stručnih radova s temama iz savremene historije Bosne i Hercegovine, uključujući i Prijedor.
Upozorava da je na sceni opasni revizionizam.
„Svjesni su oni tereta koje nose sa sobom zbog masovnih zločina i umjesto da se ograde, krenuli su u pravcu revizionizma i provokacije. Na njihovu žalost, kako god da postupe, niti će im revizionizam niti provokacije uroditi plodom“, zaključio je Medić u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.
U intervjuu za agenciju Anadolija Medić je ranije kazao da je bijela traka opšte poznata stvar još od 1992. godine.
“Medijski je ona aktualizirana tek nekad od 2012. godine kada je počelo obilježevanje. Tek tada je kroz bijele trake i otkrivanje masovne grobnice Tomašica 2013. malo više medijske pažnje posvećeno i zločinima u Prijedoru”, izjavio je Medić.
Naglasio je pogešnu percepciju medija da “bijele trake označavaju kao početak zločina u Prijedoru”.
“To je potpuno pogrešno. Do 31. maja 1992. godine je već bio napad na selo Hambarine – 23. maja, 24. je počeo napad na Kozarac i njegovu okolinu, formirani su koncentracioni logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, 27. maja je napadnuto selo Briševo, a 30. maja je jedna grupa bh. patriota pokušala da oslobodi Prijedor, odnosno da ga vrati u strukture vlasti, izbornim pobjednicima iz 1990. godine. A 31. maja, kao odgovor na to, je napadnut i stari grad, dio grada Prijedora. Moramo imati u vidu da je do 31. maja na području Prijedora bilo na stotine ubijenih, bošnjačkih i hrvatskih civila”, dodao je.
Prema njegovim riječima, u nekoliko presuda pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju se govori da je samo tokom napada na Kozarac ubijeno oko 800 civila.
“Dakle, pogrešno je govoriti da su bijele trake početak zločina u Prijedoru, nego su one samo nastavak jedne faze zločina protiv čovječnosti s elementima genocida počinjenog nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru”, naglasio je Medić.
Bošnjaci i Hrvati su nosili bijele trake
Podsjetimo, vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija i tada je rečeno da svi ljudi koji se budu kretali Prijedorom oko ruke stave bijele trake.
“Moram da kažem da u tom proglasu nije striktno navedeno da samo Bošnjaci i Hrvati nose bijele trake, međutim, sa bijelim trakama, da bi sačuvali živu glavu, su morali da hodaju Bošnjaci i Hrvati. Tu svako svakoga zna i mogli ste da prepoznate bilo koga. Sa bijelom trakom oko ruke mnogi ljudi su ubijeni ili su odvedeni u jedan od prijedorskih koncentracionih logora.
Činjenica da u tom proglasu nije navedeno da striktno Bošnjaci i Hrvati moraju da nose bijele trake. Mnogi koji negiraju bijele trake i zločine u Prijedoru govore da nema pismene ni usmene naredbe o tome da se moraju nositi bijele trake. Međutim, znalo se šta Bošnjak i Hrvat, odnosno šta Srbi mogu u Prijedoru.
Bijela traka je simbol zločina počinjenog u Prijedoru. Ona je danas s pravom postala obilježje svega onoga što se dešavalo u Prijedoru 1992. godine i kada vidim bijelu traku, ne vidim samo činjenicu da su je morali da nose samo Bošnjaci i Hrvati, nego vidim i simbol logora, masovnih grobnica, vidim simbol ubijanja, zlostavljanja i progona civila”, izjavio je Medić.
Prijedor je fenomen
Prof. Medić je mišljenja da je Prijedor sam po sebi fenomen i sve ono što se dešavalo 1992. godine.
“To je kraj koji je u socijalističkoj Jugoslaviji bio poznat po antifašističkom pokretu, antifašističkoj borbi. Gdje su Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao i pripadnici nacionalnih manjina zajedno se borili protiv fašista i nacističkih, ustaških i četničkih jedinica.
Tamo se do kraja ‘80-ih zaista iskreno baštinio taj suživot, bratstvo i jedinstvo. Upravo je nevjerovatno da se na takvom mjestu dese monstruozni zločini. Prema dosadašnjim istraživanjima, u Prijedoru je tokom 1992. godine ubijeno najmanje 3.176 bošnjačkih i hrvatskih civila i što je apsurd, najveći broj zločinaca su upravo prijedorski Srbi”, naglasio je Medić.
Smatra da je neobjašnjivo da je u Prijedoru ubijen toliki broj profesora, doktora, intelektualaca…
KOMENTARI