Pomjeranje sata dva puta godišnje – u proljeće i jesen – nije baš tako bezazleno. Osim što mijenja naše svakodnevne navike, to se itekako odražava i na zdravlje organizma.
Bilo da se radi o ljetnom ili zimskom računanju vremena, glavni faktor koji utječe na naš unutrašnji, biološki sat jeste količina dnevnog svjetla kojoj smo izloženi. Kada dođe do ove promjene, biološki sat se, kako ističe mr. sci. dr. Nehru Mačkić, internista-kardiolog, više ne podudara s računanjem vremena.
– Dnevno svjetlo važno je za funkcioniranje tijela, naročito mozga. Ono programira i održava biološki sat živih bića, uključujući ritam spavanja i budnosti. Pretpostavlja se da nedostatak svjetla smanjuje lučenje serotonina, važnog za duševno blagostanje, pa su mnogi tokom jeseni i zime potišteni, melanholični, depresivni. Time se remeti i san. Mijenja se dužina, ali i kvalitet spavanja. To itekako utječe na produktivnost osobe tokom dana. Ljudi tada osjećaju umor i nezadovoljstvo – naglašava Mačkić.
Mnoge naučne analize pokazale su kako se, prelaskom na ljetno računanje vremena, osobe češće žale na glavobolje koje mogu trajati danima, pa čak i sedmicama. Zbog toga neki imaju problema s memorijom i koncentracijom.
– Važno je istaći kako su ove promjene mnogo ozbiljnije kada se prelazi na ljetno računanje vremena, zbog ”gubljenja” jednog sata spavanja – buđenje ujutro tada je mnogo teže, a utvrđen je i veći broj saobraćajnih nesreća ponedjeljkom nakon pomjeranja sata unaprijed – govori Mačkić.
Osim toga, švedske i američke studije pokazale su da se rizik od srčanog udara značajno povećava u prva tri dana nakon početka ljetnog računanja vremena, dok se taj rizik smanjuje pri pomjeranju sata u jesen.
Razlog tome bi, kaže kardiolog, mogao biti što gubitak jednog sata sna povećava stres i pruža znatno manje vremena za oporavak tokom noći.
S obzirom na to da u noći sa subote na nedjelju prestaje ljetno, a nastupa zimsko računanje vremena, kada se kazaljke na satu pomjeraju sat unazad (sa tri na dva), naš sagovornik ističe nekoliko stvari koje će pomoći da se čovjekov biološki sat navikne na promjenu.
– Boravite tokom dana što više na otvorenom. Izlaganjem dnevnom svjetlu spriječit ćete ranije lučenje hormona sna melatonina. Pomjeranjem kazaljke na satu mijenjamo i vrijeme posljednjeg obroka u danu. Trudite se da večerate barem dva sata prije odlaska u krevet. Izbjegavajte ugljikohidrate, jer oni daju energiju, pa ćete duže ostati budni. Svakako pripazite na unos kofeina i alkohola, naročito u večernjim satima – kaže Mačkić.
KOMENTARI