Nedavni period izrazito vjetrovitog vremena, koji je nažalost prouzrokovao štete u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine, privukao je pažnju javnosti koja ne prestaje da se pita šta se dešava sa klimom u BiH-zašto imamo tako jake vjetrove, tople zime, te čekaju li nas ovog ljeta opet superćelijske oluje…
Tim povodom razgovarali smo sa Sanelom Avdićem I Markom Bogdanićem administratorima stranice BHMETEO.ba, koji su sa nama podijelili svoje uvide i analize.
Kako kažu za BUKU pojava pojačanog južnog i jugozapadnog vjetra u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća je sasvim uobičajena za naš region. To se dešava, pojašnjava Avdić, u slučajevima kada dođe do formiranja izražene ciklone aktivnosti iznad jugozapadne i zapadne Evrope, pa se pokrenu jaka jugozapadna visinska strujanja prema našim krajevima. Nerijetko u takvim slučajevima do nas dospje i saharski pijesak i prašina obzirom da ta strujanja idu i preko sjevera Afrike, u šta smo se mogli uvjeriti proteklih dana.
“U proteklim mjesecima bez obzira što je bilo dosta vjetrovito, nisu zabilježeni neki ekstremno jaki udari vjetra. Ako se vratimo u prošlost, puno opasnije je bilo u decembru 2017. godine kada su udari vjetra dostizali u pojedinim mjestima i do 120 km/h uz značajne materijalne štete. Klimatske promjene i generalno globalne zatopljenje dolazi sve više do izražaja. Protekla godina je završila kao globalno najtoplija od početka mjerenja”, pojašnjava Sanel Avdić.
U budućnosti, kaže, kao i svaki put u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća će biti povremene pojave jakih i olujnih udara južnog vjetra. Nekad će biti nešto jači, a nekad nešto slabiji. Kada je u pitanju jugo, veći dio zemlje je uvijek na udaru. Po običaju slabiji vjetar bude na krajnjem sjeveroistoku Bosne obzirom na ravničarski dio, a najjači vjetrovi su uvijek u sklopu visokih planina.
U razgovoru smo se dotakli i zime koje ove godine gotovo I da nije bilo, ali i proljeća koje je krenulo kao izuzetno toplo.
Kako kaže Bogdanić, zime su se kod nas odavno izgubili u pogledu kontinuiteta i trajnosti. Zadnja prosečna zima, lokalno malo hladnija od prosjeka zabilježena je 2016/17 I to najviše zbog januara koji slovi za posljednji sibirski mjesec u našim krajevima. Svaka zima nakon toga bivala je toplija a zimski prodori unutar zime izolovaniji i kratkotrajniji. To će se nastaviti i u budućnosti.
“Blage, više mediteranske zime uz ponekog uljeza (hladniju) u narednom dužem periodu. 2012. i 2017. godine će se dodatno prorijediti i pitanje je može li zima u tolikom obimu više i zahvatiti naš region”, konstatuje Bogdanić.
Na kraju samo naše sagovornike pitali i kakvo nas ljeto očekuje, te hoće li biti superćelijskih oluja.
Avdić kaže da su supećelijske oluje su moguće i ovog ljeta. One se najčešće javlju iznad ravnica, pa su u našoj zemlje dijelovi sjeverne i sjeveroistočne Bosne najviše u opasnosti za njihovu pojavu. Što se tiče prognoze za ljeto, ističe, prema trenutnom stanju na prognstičkim modelima očekuje nas iznadprosječno toplo ljeto i sa manje padavina u odnosu na prosjek.
Bogdanić se nadovezuje i kaže da kada je riječ o ljetima kod nas situacija nije dobra: “Globalno zatopljenje najprije se odrazilo na ljeta a sa vremenom i dobilo na intenzitetu. U pogledu trajnosti i intenziteta, zadnje hladnije ljeto od prosjeka imali smo još 2005., 2014. oko ili malo ispod prosjeka a na dalje svako ljeto završavalo bi toplije od prosjeka. 2018. I 2020. uz nešto prihvatljivija temperaturna odstupanja a 2012., 2017. i zadnjih nekoliko ljeto ekstremno je vruće uz obaranje mnogih rekorda od kada se vrše mjerenja. Takođe rizici za sve češće i duže sušne periode su opravdani i prisutni, ali isto tako zbog sve većeg naboja enegije kao produkt velike vrućine, povećaće se i broj superćelijskih oluja”, pojašnjava Avdić.
I na kraju razgovor naši sagovornici zaključuju da je od ključne važnosti da nastave pratiti klimatske promjene, ali da se I mi sami prilagođavamo novim okolnostima kako bismo zaštitili životnu sredinu i zajednice.
KOMENTARI