instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

KANADSKA VLADA PODRŽAVA INTERNACIONALNI DAN BIJELIH TRAKA

KANADSKA VLADA PODRŽAVA INTERNACIONALNI DAN BIJELIH TRAKA

U ovim teškim danima za našu Bosnu i Hercegovinu i njeno stanovništvo, jedna dobra vijest stiže iz Vlade Kanade. Naime dobili smo odgovor od Ministra vanjskih poslova Kanade u kome se kaže da Kanadska vlada podržava Internacionalni dan bijelih traka. Poslije priznavanja Bosanskog jezika kao World heritage language, priznavanja nacionalnog imena Bošnjak u kanadskim statističkim dokumentima, usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu, stalne izložbene postavke o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini u Kanadskom muzeju za ljudska prava i slobode, ovo je zaista jedna dobra vijest kojom zapravo Kanadska vlada potvrđuje strašne zločine i u Prijedoru.

Kanadska vlada podržava “Internacionalni dan bijelih traka”

U pismu Instituta za istraživanje genocida Kanada, {IGK} poslanom Vladi Kanade se između ostalog kaže:
“U ime kanadskih Bošnjaka od kojih su mnogi žrtve genocida u Prijedoru, Institut za istraživanje genocida Kanada, {IGK} kao glas žrtava i svjedoka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim građanima i pravde za žrtve tih zločina traži vašu podršku za kampanju “Dan bijelih traka u Kanadi”. Kampanja “Dan bijelih traka”, čiji je cilj borba za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje i podsjećanje na stradanje Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz Prijedora, odvija se u cijelom svijetu 31. maja svake godine kao simbol početka genocida koga su izvršili vlasti bosanskih Srba i njihovi pomagači nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru. IGK kao glas žrtava i svijedoka agresije i genocida u Bosni i Hercegovini i pravde za žrtve tih zločina poziva vas da se soladarišete sa žrtvama genocida u Prijedoru kroz javnu izjavu. Pozivamo vas da se pridružite kampanji “Bijelih traka u Kanadi” 31. maja. Tako ćete na najbolji način dati vaš doprinos pobjedi istine i pravde, podsjetiti svijet da dobro uvijek pobjedi zlo i da nevine žrtve nikada neće biti zaboravljene”.


John Baird, ministar vanjskih poslova Kanade

Kanada najoštrije osuđuje sve oblike ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Kanada podržava vaše napore da se putem “Dan bijelih traka u Kanadi” podiže svijesti o počinjenim zločinima u Prijedoru, u nadi da će počinitelji tih strašnih zločina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao početi za sve one pogođene ovim užasnim zločinima

U odgovoru ministra vanjskih poslova Kanade John Baird poslanom IGK se između ostalog kaže:

“Hvala vam na pismu povodom kampanje “Dan bijelih traka u Kanadi” u spomen žrtvama strašnog masakra u Prijedoru. Užasno strahote su počinjene za vrijeme raspada Jugoslavije. Kanada najoštrije osuđuje sve oblike ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Kanada podržava vaše napore da se putem “Dan bijelih traka u Kanadi” podiže svijesti o počinjenim zločinima u Prijedoru, u nadi da će počinitelji tih strašnih zločina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao početi za sve one pogođene ovim užasnim zločinima. Kao članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira Kanada je snažan pobornik vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Kanada također ima veliki interes vidjeti razvoj Bosne i Hercegovine kao stabilne, sigurne, multietničke demokratije u potpunosti integrirane u evroatlantske strukture”.

Član Kanadsko parlamenta, Gospodin Brian Masse: “Ja sa poštovanjem podržavam “Svijetski dan bijelih traka” kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zločina genocida”.

U izjavi Brian Masse člana Kanadskog parlamernta, sponzora Rezolucje o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini koja je usvojena u Kanadskom parlamentu i člana Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom parlamentu se kaže:

“Ja sa poštovanjem podržavam “Svijetski dan bijelih traka” kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zločina genocida. 31. maja 1992 vlasti u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, su naredile da svi nesrbi označe svoje kuće bijelim zastavama i da nose bijele trake prilikom napuštanja svojih kuća. Danas se sjećamo na brutalnost te mrženje i ljudske okrutnosti. Dužnost sviju nas je da osiguramo da zločin genocida bude trajno iskorijenjen, da se žrtve takvih zločina pamte i da se počinioci tih zločina izvedu pred lice pravde. Danas na dan pamćenja i podrške žrtvama zločina, cijela globalna zajednica je posvećena istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodicu”.

U ime preživjelih žrtava i svijedoka genocida u Prijedoru koji trenutno žive u Sjevernoj Americi i u ime mnogobrojnih Amerikanaca i Kanađana i njihovih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, IGK podržava zahtijev predsjednika Udruženja logoraša „Prijedor92“ Duratović Mirsada, gradonačelniku Grada Prijedora Marku Paviću u kojem traži proglašenje 20. jula 2014. godine „Danom žalosti“ na području Prijedora. Tog dana će se obaviti dženaza i sahrana te posljednji ispraćaj oko 300 identifikovanih civilnih žratava rata. Najveći broj identifikovanih tijela ekshumiran je iz Tomašice, najveće masovne grobnice na tlu Evrope nakon Drugog svijetskog rata. Radi se o nevinim žrtvama pobijenim u periodu između 20. i 23. jula 1992. godine, u zločinu počinjenom na području Bišćani, Rizvanovići, Rakovčani, Hambarine, Čarakovo i Zecovi. Vrijeme je da se zvanična vlast u Prijedoru solidariše sa preživjelim žrtvama i svijedocima genocida u Prijedoru, da prizna i pokaje se za zločine u ime bolje budućnosti Prijedora i Bosne i Hercegovine.

Na kraju IGK podržava inicijativu da se izgradi spomen-obilježje s imenima 102 djeteta koja su ubijena u genocidu u Prijedoru. IGK poziva sve prijatelje istine i pravde da podrže ovu inicijativu i potpišu peticiju. Spomen obilježje ubijenoj prijedorskoj djeci treba da bude vječna opomena čovjeku i civilizaciji da se organizovano moraju suprostaviti pomraćenom umu koji ubija nedužnu mladost.

IGK se posebno zahvaljuje Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike na kontinuiranoj podršci u borbi za istinu o zločinima u Bosni i Hercegovini i pravdi za žrtve tih zločina.

Profesor Emir Ramić,
Institut za istraživanje genocida, Kanada

KOMENTARI