Mislite da jedna pseća godina iznosi sedam ljudskih? To nije tačno

HomeMagazin

Mislite da jedna pseća godina iznosi sedam ljudskih? To nije tačno

Pas nakon saobraćajne nesreće tješio povrijeđenog vlasnika

Koliko puta ste čuli teoriju kako je sedam psećih godina života jednako jednoj ljudskoj? Ipak, ovo nije tačno.

Naučnici su sada pokrenuli i istraživanje kojim žele rasvijetliti kako naši pseći prijatelji zapravo stare.

Naime, različite pasmine stare različitom brzinom, pri čemu velike pasmine stare deset puta brže od ljudi, a neki mali psi polovicu od toga.

Glavna studija pod nazivom The Dog Aging Project ima za cilj ispitati genome 10.000 pasa kako bi se utvrdilo zašto pojedini psi mogu živjeti i 20 godina.

Istraživači žele identificirati specifične biomarkere starenja pasa i prevesti ih, kako bi svoja otkrića primijenili na starenje ljudi.

Profesor Joshua Akey s Univerziteta Princeton rekao je: “Ovo je vrlo velik, ambiciozan, divlje interdisciplinarni projekt koji ima potencijal da bude moćan resurs za širu naučnu zajednicu. Lično smatram da je ovaj projekt uzbudljiv jer mislim da će poboljšati zdravlje pasa, a u konačnici i čovjeka.”

Profesor Akey je rekao da će studija, za koju se vjeruje da je prva takve vrste, proizvesti “jedan od najvećih skupova genetskih podataka ikada proizvedenih za pse”, što će pomoći naučnicima razumjeti kako genetika utječe na starenje.

Istraživanje će također pomoći “odgovoriti na temeljnija pitanja o evolucijskoj historiji i pripitomljavanju pasa”, dodao je.

Psi su jedna od genetski najraznovrsnijih vrsta na svijetu i uzgajani su u velikom nizu različitih veličina, boja i tipova tijela. Prema RSPCA, prosječni životni vijek određenih popularnih pasmina pasa može varirati od 5,5 godina za bordošku dogu (također poznatu kao francuski mastif) do 14,2 godine za minijaturnu pudlu.

Istraživači iz projekta The Dog Aging Project predviđaju da će se njihova otkrića primijeniti i na starenje ljudi jer psi doživljavaju gotovo isti funkcionalni pad i bolesti starenja kao i ljudi.

Veterinarska skrb također ima mnogo paralela s ljudskom zdravstvenom skrbi, a psi dijele veći dio istog životnog okruženja kao i ljudi, što je glavna odrednica starenja i ne može se ponovno stvoriti ni u jednom laboratorijskom okruženju.

Profesor Daniel Promislow, sa Univerziteta Washington i glavni istraživač studije, rekao je: “S obzirom na to da psi dijele ljudsko okruženje i imaju sofisticiran zdravstveni sistem, ali su mnogo kraćeg vijeka od ljudi, oni nude jedinstvenu priliku za identifikaciju genetskih, okolišnih i životnih faktora povezanih sa zdravim životnim vijekom.”

Projekt je predstavljen u magazinu Nature.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: 0