Na dan 25. augusta 1992, prije tačno 23 godine, nakon intenzivnog granatiranja plamen je zahvatio jedan od simbola Sarajeva – gradsku Vijećnicu.
Tog dana su nad Sarajevom letjeli ostaci spaljenih knjiga i dokumenata od neprocjenjive vrijednosti.
U plamenu koji je gorio u noći sa 25. na 26. august 1992.unutrašnjost Vijećnice je u potpunosti uništena, a uništeni su historijski dokumenti i dva miliona bibliotečkih jedinica. Ovim događajem Vijećnica je postala i simbolom urbicida. Mnogi analitičari su uništenje Vijećnice nazvali uništenjem „civilizacijskog koda jedne multietničke države.“
Sarajevska Vijećnica je obnovljena tek 2014. godine. Iako je izvana i iznutra povratila svoj stari sjaj i digla se iz pepela, postoji nešto što nikada neće moći biti vraćeno – preko 80 posto uništenog knjižnog fonda i originalnih, historijskih dokumenata.
Izgrađena u pseudomaurskom stilu, sarajevska Vijećnica je od 1896. godine bila sjedište Gradske uprave. Austro-ugarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand boravio je u Vijećnici neposredno prije antentata 28. juna 1914. čime je otpočeo Prvi svjetski rat.
„Zlatno doba“ sarajevske Vijećnice kao simbola ovog grada i mjesta gdje su mnogi studenti sticali svoje znanje počinje za vrijeme bivše Jugoslavije 1949. godine, kada je Vijećnica ustupljena na korištenje Narodnoj i univerzitetskoj bliblioteci Bosne i Hercegovine.
Ovo „zlatno doba“ završeno je početkom rata u BiH, nakon kojeg je ubrzo i zapaljena i uništena.
A.K, Radiosarajevo.
KOMENTARI