Nominacije organizacija iz BiH i Srbije za Nobela

Bh. dijaspora Skandinavije predložila Majke enklava Srebrenica i Žepa, Žene u crnom te Institut za nestale osobe BiH.

Piše: Elma Geca

Bosanskohercegovačka dijaspora u Skandinaviji uputila je svoje prijedloge za dodjelu Nobelove nagradeza mir.

Komitetu za dodjelu Nobelove nagrade proslijeđene su nominacije za tri organizacije – „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, „Žene u crnom“ te Institut za nestale osobe BiH, potvrdio je za Al Jazeeru Edin Osmančević, član grupe koja je pripremala nominaciju i predstavnik bh. dijaspore iz Skandinavije.

Prema njegovim riječima, aplikacija je predata 30. januara u skladu sa propozicijama Komiteta, putem akademskih krugova.

„Ideja je došla od grupe naših građana još u maju prošle godine i nakon što smo je formulisali morali smo ispoštovati strogo regulisanu proceduru u nominaciji, gdje samo specifične akademske zajednice, rektori univerziteta, ministri u vladama i bivši dobitnici Nobelove nagrade, mogu proslijediti tu nominaciju. Odmah smo dobili podršku švedskih političara te uglednih profesora na prestižnim univerzitetima u Geteborgu i Helsinkiju. Na čelu grupe koja je predala nominaciju nalazi se Ulla Björnberg profesor emeritus sociologije na Geteborskom univerzitetu, tu je i Marit Eastmond, profesor globalnih studija na istom univerzitetu, Laura Huttunen profesor na univerzitetu u Finskoj kao i Kjell Björnberg bivši sudija Haškog tribunala“, pojašnjava Osmančević.

Simboličan čin podrške

Dodaje da sama nominacija predstavlja simboličan čin podrške bh. dijaspore njihovom radu s ciljem da se skrene pažnja međunarodne javnosti na ove tri organizacije koje su svojim humanim i nesebičnim radom zaslužile ovo priznanje

„Naša je želja bila da nominacijom odamo priznanje ovim organizacijama za dosadašnji rad koje su one pokazale kao i da skrenemo pažnju međunarodne zajednice na ono što ove organizacije promovišu u očuvanju mira i humanističkih vrijednosti i ideja. Po našim saznanjima pristiglo je oko 200 nominacija za mir iz cijelog svijeta. Mi očekujemo da naša nominacija prođe prva dva kruga sortiranja i uđe u najuži izbor. U BiH nažalost nismo dobili nikakvu podršku, jer tu ništa ne može proći bez politike. Nažalost, država ne shvata značaj bh. dijaspore kao resursa koji može doprinijeti njenom očuvanju i razvoju. Ali mi nastavljamo naš rad gdje ćemo preko naših prijatelja i kontakata raditi na tome da ove organizacije dobiju ovu prestižnu nagradu jer je zaslužuju kako bi nastavile promicati svoje humanistične ideje“, ističe Osmančević.

Amor Mašović v.d. član Kolegija direktora INO BiH, koji više od dvije i pol decenije sa kolegama radi na pronalasku žrtava iz proteklog rata, nominaciju Instituta za jedno od najprestižnijih priznanja u svijetu, doživljava kao veliko priznanje.

„Nakon gotovo četvrt vijeka mukotrpnog rada u procesima oslobađanja ratnih zarobljenika i pronalaženja žrtava ratnih zločina, nominacija za Nobelovu nagradu za mir meni osobno kao jednom od čelnika Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine čini iznimnu čast. Tim prije što inicijativa za nominaciju dolazi od populacije koja predstavlja jednu od najranjivijih kategorija stradalnika rata, tj. bosanskohercegovačke dijaspore, dakle ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, a nerijetko pripadaju i porodicama koje su tragale ili još uvijek tragaju za svojim najvoljenijim. Mada se nominacija u formalnom smislu odnosi na Institut, ja je prije svega doživljavam kao priznanje jednoj malobrojnoj grupi od tridesetak ljudi, koji pune dvije i pol decenije istrajavaju u plemenitoj misiji pronalaženja nestalih Bosanaca i Hercegovaca tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu“, kaže Mašović.

Po njegovoj ocjeni, priznanje je tim veće jer su zajedno sa Institutom nominirane i „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ i „Žene u crnom“ iz Beograda

‘Izuzetno priznanje’

„One se bez imalo straha i odstupanja bore za istinu o uzrocima i posljedicama ratnih dešavanja na tlu bivše Jugoslavije. Njihova neprestana borba protiv minimiziranja, negiranja i pokušaja revidiranja ratnih zločina i naše bliske prošlosti kao i njihova borba protiv politika nekažnjivosti ratnih zločinaca zaslužuju naše iskreno divljenje“, dodaje Mašović.

On podsjeća da su institucije i pojedinci koji su posljednjih dvadeset pet godina bili uključeni u procese traganja za nestalim kao što su, primjera radi, Federalna komisija za nestale i njeni uposlenici, već nagrađivani od strane domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, ali je ovo prvi put da se Institut nominira za jedno od najprestižnijih priznanja u svijetu.

„Činjenica da je Institut nominiran za Nobelovu nagradu za mir sama po sebi predstavlja izuzetno priznanje našoj zemlji, njenim institucijama i pojedincima angažiranim u procesu traganja za nestalim. Osobno smatram da su već samom nominacijom sva moja očekivanja u cijelosti ispunjena i koristim priliku da se zahvalim svima onima koji su u našem profesionalnom pristupu rješavanja problema nestalih prepoznali dovoljno vrijedan razlog da nas zajedno sa Majkama iz Srebrenice i Žepe i Ženama u crnom iz Beograda predlože za Nobelovu nagradu za mir“, zaključuje Mašović.

Izvor: Al Jazeera