U Banja Luci je danas održana 4. redovna sjednica Predsjendištva SDA BiH na kojoj je tematska tačka dnevnog reda bila „Stanje i položaj Bošnjaka u BH entitetu RS-a“.
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine Bošnjaci su konstitutivni narod u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iz te činjenice trebalo bi da proizilaze sva druga prava koja je osigurao Dejtonski mirovni sporazum. Međutim stvarno stanje je drugačije.
Bošnjacima koji žive u RS je onemogućeno da mogu biti birani za člana Predsjedništva BiH.Bošnjaci nisu zastupljeni u policiji, javnim institucijama i javnim preduzećima u skladu sa popisom stanovnika iz 1991 godine.
Način funkcionisanja Vijeća naroda u zakonodavnoj vlasti RS-a i Doma naroda u FBiH je takođe dijametralno različit (opet asimetrično rješenje).
Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa prilikom usvajanja zakona je obesmišljen od strane samo Ustavnog suda RS. Vjerovatno je jedinstvena praksa u svijetu da Ustavni sud radi prema Poslovniku o radu koji nije u skladu sa Ustavom kao ni sa Zakonom o Ustavnom sudu. Ta činjenica je isticana, osporavana pred nadležnim sudovima, međunarodnim organizacijama (OHR,PIC, OSCE..) , međutim niko nije nadležan.
Ustav RS je definisao naziv jezika kao jezik konstitutivnih naroda (Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, što u praksi samo Bošnjacima stvara velike probleme.
Bošnjacima je uskraćeno pravo na jezik. Iako se jasno izjašnjavaju da govore bosanskim jezikom, zvanični organi negiraju jezik Bošnjaka (nastavlja se praksa paternalizma započeta u 20. stoljeću, pa i ranije). Iz ugrožavanja toga prava proizašlo je još niz reduciranih prava, prije svega na slobodno obrazovanje i na nacionalnu grupu predmeta ( sve škole u RS-u, ali su se roditelji djece odvažili da ukažu na tu diskriminaciju školama: u Konjević Polju-općina Bratunac, škola u Vrbanjcima-općina Kotor Varoš, u ovoj školskoj godini i škola u Kotorskom-općina Doboj). Dakle, posljednjih godinu dana ovaj je problem kulminirao i pretvoren je u mehanizam koji vlasti RS uspješno koriste za pritiske i iseljavanje Bošnjaka.
Bošnjacima je uskraćeno pravo na ravnopravan tretman prilikom zapošljavanja u javni sektor. Kao posljedica toga je činjenica da Bošnjaka skoro da nema u vladinim i općenito u javnim institucijama.
Na Bošnjake se vrši pritisak prilikom vađenja ličnih dokumenata, kako bi odustali od povratka i boravka na svojim imanjima.
Selektivno hapšenje, pretresi kuća i zastrašivanje od strane policije sa ciljem zastrašivanja i iseljavanja. (akcija „Ruben“).
Potpuna pravoslavizacija institucija entiteta. Uvedene su krsne (pravoslavne) slave institucija, škole nose imena svetaca i crkvenih ličnosti. Sve se to provodi organizirano, sistemski sa nivoa vlasti entiteta RS. Javni mediji kontinuirano vrše izolaciju i diskriminaciju Bošnjaka.
Gledajući iz ugla sigurnosti povratnika, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, najznačajnija prava koja su garantovana Ustavom BiH su: a) Pravo na život; b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju, niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni; c) Pravo na ličnu slobodu i sigurnost; d) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku; e) Slobodu misli, savjesti i vjere; f) Pravo na imovinu; g) Pravo na obrazovanje i h) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. Pored navedenog, Ustav BiH je istakao princip nedisikriminacije za sva lica u BiH
Stranka demokratske akcije podsjeća da BIH i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno ruko-vode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno dužni su da primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u Ustavu BiH.
SDA želi da ukaže i podrži primjere postupanja nosilaca loklanog nivoa vlasti kao npr. u Opštini Doboj i Tomislavgrad, kada su načelnici pomenutih opština stali u zaštitu svojih građana, povratnika, osoba druge vjere i nacionalnosti.
Posebno zabrinjava sve učestalija opasna zamjena teza od strane vlasti u RS-u, posebno njenog predsjednika Dodika, npr. „ Cilj raspisivanja referenduma bio je da se pravosuđe reformira, da se ono što je nametnuto od Visokog predstavnika u BiH prilagodi potrebama svih u BiH i da se uvaži ustavno – pravni poredak u BiH. Ako možemo riješiti ta pitanja, onda je cilj postignut i nema razloga za referendum. Mi sigurno nećemo ratovati, a ako Bakir Izetbegović ima pripremljene planove saznat ćemo vrlo brzo „
Ova retorika je vrlo dobro poznata i podsjeća na period 1992-1995. (ja sve radim, a tebe optužijem, razne vrste ultimatuma po mjeri jednog naroda, laži, konstrukcije da pamet stane, nepoznate kod ostalih naroda svijeta). To jasno treba ukazati članicama PIK-a i Savjetu bezbjednosti.
Zvanični podaci govore da u RS-u oko 70.000 lovaca posjeduje duge cijevi, što je respektabilna vojna sila.
Negiranje genocida kao čin naredne faze genocida nad Bošnjacima. Vlasti RS negiraju, stimulišu negiranje genocida i nacionalnim herojima proglašavaju najodgovornije osobe za počinjenje zločine i genocid u Srebrenici (Ime Radovana Karadžića nedavno je ponijela jedna visokoškolska ustanova u RS)
Opća radikalizacija društva u RS dovela je do potpune relativizacije zločina nad Bošnjacima i do relativiziranja genocida ( pod izgovorom izjednačavanja – svi su činili zločine).
Stranka demokratske akcije nije nikada, niti će sada ostati nijema na ove, sve učestalije pojave i događaje koje prijete eskalaciji i ponovnom scenariju iz perioda 1992-1995.godina, kada je ubijeno na stotine hiljada ljudi u BiH, kada je u logore zatvoreno, mučeno i ubijeno hiljade ljudi, te kada se na kraju dogodio i genocid U Srebrenici, presuđen i potvrđen kako odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu, tako i u više odluka Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Također, i dalje će insistirati na dokazivanju počinjenog zločina/genocida u opštinama: Prijedor, Višegrad, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Brčko i druge.
Predsjedništvo SDA:
– poziva vlasti RS-a da javno osude svaki napad na povratnike u RS, da svojim izjavama ne doprinose stvaranju izuzetno loše klime i netrpeljivosti, te da pozovu na smirivanje situacije;
– poziva vlasti RS-a, a posebno organe sigurnosti da svojim svakodnevnim prisustvom i dežurama u mjestima u kojima se nalaze povratnici, pruže jasan dokaz u namjeru da se stane u zaštitu povratnika;
– poziva pripadnike mobilnih timova EUFOR-a da učestalijim obilascima povratničkih mjesta podrže povratnike i pruže im sigurnost, ukoliko to vlasti RS-a ne žele ili ne mogu da učine;
– poziva vlasti RS-a da se o istragama protiv napadača redovno informiše javnost, a ne da se iznose puka saopštenja;
– poziva medije da pitanje sigurnosti povratnika stave u vrh svojih prioriteta, te istraživačkim novinarstvom doprinesu informisanju javnosti;
– apeluje na institucije pravosuđa da izriče oštrije kazne napadačima na povratnike;
– traži od Zajedničke komisije za ljudska prava i izbjeglice oba doma Parlamentarne skupštine BIH da obiđe povratnike i to pogotovo mjesta u kojima su se napadi desili, te da donese prijedloge mjera koje organi vlasti treba da poduzmu;
– poziva Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost oba doma Parlamentarne skupštine BIH da posjeti i obiđe povratnike, te da u saradnji sa sigurnosnim agencijama države i entiteta predloži konkretne mjere na zaštiti povratnika;
– upućuje prijedlog općinama u kojima žive povratnici da se unaprijedi i razvija dijalog međusobne saradnje i razumijevanja, te da se zajednički predlažu rješenja za problem;
– kada je u pitanju ekonomska sigurnost povratnika i pitanje održivog povratka predlaže općinama u kojima se povratak odvija i odvio, da na individualnoj osnovi sagledaju stvarne potrebe i ekonomsko stanje povratnika, te da se kandidiraju projekti u kojima bi institucije na državnom nivou mogle pomoći;
– poziva privrednike kako domaće, tako i međunarodne da prepoznaju projekte povratnika, te da svojim ulaganjima aktivno se uključe u rješavanje problema ekonomske sigurnosti povratnika i održivog povratka općenito;
– upućuje poziv Vladi RS-a, nadležnom ministarstvu i školama koje pohađaju djeca povratnika da daju doprinos prevazilaženju međuetničkih podjela u obrazovanju, na način da se jačaju aktivnosti iz domena obrazovanja o ljudskim pravima i širenju demokratske kulture u školama, kako bi se mladi pripremili za život, kao aktivni građani u demokratskim društvima.
– na kraju, SDA će koristiti sve mehanizme zaštite povratnika, prvenstveno institucionalne, kroz pravnu borbu na ostvarivanju interesa Bošnjaka i svih drugih, na obrazovanje na svom jeziku (bez paternalizma bilo koga, jer je to vrijeme prošlo), ali i ukupne održivosti povratka, posebno u ekonomskoj sferi.
KOMENTARI