Oko dva miliona građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine danas živi u svijetu. To znači da oko 50 posto bh. stanovništva živi u dijaspori.
Novac koji putem doznaka dijaspora šalje svojoj rodbini u BiH čini 13 posto ukupnog BDP-a naše zemlje. Procjenjuje se da isto toliko novca iz dijaspore u BiH uđe privatnim kanalima.
To je pokazatelj da dijaspora predstavlja ogroman ekonomski potencijal za razvoj BiH. Pitanje je – kako zadobiti povjerenje i kako razviti sistem koji će podržati ulaganja iz dijaspore.
Okrugli stol na temu Uključivanje dijaspore u ekonomski razvoj BiH održan je danas u Sarajevu, u sklopu obilježavanja Global Diaspora Week. Organizator okruglog stola je USAID Partnerstvo za razvoj agrobiznisa, zajednički projekt Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), bh. kompanija i kompanija iz dijaspore.
Cilj okruglog stola je definiranje liste prioriteta za daljnji angažman dijaspore u ekonomskom jačanju BiH. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici političkog i nevladinog sektora, te renomirane BiH i kompanije iz dijaspore koje koje su investirale u privredu BiH.
Skup je otvorio Peter Duffy, direktor misije USAID. Otvarajući konferenciju, Duffy se obratio najprije predstavnicima bh. dijaspore, zahvalivši se za njihovo prisustvo. O značaju ulaganja iz dijaspore, novi direktor misije USAID uvjerio se već tokom prve sedmice svog boravka u BiH. Posjetio je kompanije u Bijeljini i Tuzlanskom kantonu, koje su osnovane zahvaljujući ljudima iz dijaspore.
Primjer za to je kompanija Brajlović GMBH iz Austrije, čiji je direktor Mirza Haračić govorio na današnjem skupu.
On je ispričao kako je kompanija osnovana 2002. s ciljem da mesne proizvode plasira u Austriju, Njemačku i Švedsku. Danas ova kompanija izvozi u osam zemalja Evropske unije i zapošljava preko 1500 kooperanata. Osim mesa, bave se preradom voća i povrća, te su u tu svrhu, uz pomoć USAID-a osnovali kompanije Natura Food iz Bijeljine, te Voćar Promet iz Zvornika.
Haračić je kazao kako su samo u protekloj godini u zemlje EU izvezli preko 3000 tona kiselih krastavaca kornišona, što predstavlja 80 posto njihove proizvodnje. Ostatak od 20 posto plasirali su na domaće tržište.
“U kilogramu kornišona je 140 komada, onda možete misliti koliko je rada i ruku potrebno da se ostvari ova količina”, istaknuo je.
“Brojni primjeri poput gosp. Haračića govore da je moguće vratiti se i investirati u BiH. Potrebni su napori da se ohrabri i nova generacija dijaspore da postupe na sličan način. Dijaspora može biti veliki izvor investicija i potrebno je da se potrudimo da im omogućimo dobru klimu”, zaključio je Peter Duffy.
Zanimljivu prezentaciju o strukturi bh. dijaspore, modelima i smjernicama, predstavio je Armin Alijagić, predsjednik NVO Nova perspektiva, jedine bh. organizacije koja radi s dijasporom. Statistički podaci koje je predstavio govore o nesumnjivim potencijalima koje dijaspora ima za razvoj BiH.
Kao primjeri dobre prakse, navedeni su Kina, Indija, Izrael i Irska – zemlje koje imaju Ministarstva za dijasporu i snažne mehanizme koji motiviraju iseljeno stanovništvo da investira u svoju zemlju na obostranu korist.
Na konferenciji je prikazan i kratki film u produkciji Refresh, koji govori o dobrim primjerima povratka u BiH.
Radiosarajevo.
KOMENTARI