Odlukom Vlade Kantona Sarajevo na članice Univerziteta u Sarajevu bit će upisano 6.339 studenata ali usporedba predloženih kvota sa potrebama tržišta rada otkriva složeniji problem.
Senat Univerziteta u Sarajevu (UNSA) je Vladi Kantona Sarajevo dostavio prijedloge upisnih kvota svojih članica odnosno podatke o tome koliko su studenata fakulteti spremni primiti u sljedećoj akademskoj godini.
Zbog pokazatelja tržišta rada Vlada je smanjila kvote za društvene i humanističke nauke, a podržano je povećanje upisnih kvota na fakultetima tehničkih i medicinskih nauka.
Razlika u stavovima Vlade i fakulteta nastaje velikim dijelom zbog činjenice da su studenti žila kucavica finansijskog opstanka fakulteta.
Rektor UNSA-e prof. Dr. Muharem Avdispahić je nedavno izjavio da iako shvata potez Vlade da strateški odredi broj redovnih studenata koji se finansiraju iz budžeta, ne smatra da je potrebno da se ograničava broj studenata koji sami snose troškove studiranja na javnom univerzitetu.
U Vladi su imali drugačije mišljenje i zbog situacije na tržištu rada nisu odobrili upis dodatnih 1.024 studenta koje su fakulteti tražili. Ali u raspravama oko samog broja upisanih studenata iz fokusa se gubi činjenica da će budući studenti odabirom studijskih smjerova sami sebi napraviti značajne poteškoće pri traženju posla.
Tržište rada
Što se tiče toga sa kojim zanimanjim je najlakše pronaći posao, iz JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo (JUSZZKS) su za Faktor.ba potvrdili da podaci pokazuju da su tokom prošle godine kao i ranijih godina najviše zapošljavani diplomirani ekonomisti i pravnici, inženjeri elektronike, inženjeri informatike, magistri farmacije, inženjeri mašinstva i građevine. Također, poslove su dobijali i gimnazijalci, mašinski tehničari, ekonomski tehničari, prodavači, automehaničari, vozači motornih vozila, građevinski radnici/zanatlije varioci i šivači. Ustvari, poslove su dobijale kategorije nezaposlenih koje su ujedno i najbrojnije na birou.
JUSZZKS nije mogla posredovati prilikom zapošljavanja u slučajevima kada su poslodavci tražili IT stručnjake, diplomirane ekologe, doktore medicine-specijaliste i to radiologe, anesteziologe, hirurge i diplomirane deftologe. Traženi su bili i profesori informatike, matematike i fizike.
Ključni faktor u posredovanju između poslodavaca i nezaposlenih je činjenica da iako na birou ima većina traženih zanimanja, veliki broj nezaposlenih ne posjeduje znanja i vještine usklađene sa potrebama poslodavaca, navode iz JUSZZKS.
Šta je ustvari deficitarno zanimanje?
Zbog navedenih komplikacija pri posredovanju u zapošljavanju, teško je odrediti deficitarna zanimanja. Jedino što je deficitarno su radna mjesta, navode iz Službe za zapošljavanje.
Situaciji ne pogoduje ni činjenica da u BiH nisu usvojene jasne smjernice razvoja zemlje. Zbog toga obrazovni sektor teško može precizirati koja su deficitarna zanimanja i šta će biti traženo na tržištu rada u budućnosti.
Stoga je nezahvalno savjetovati mlade o tome šta upisivati, navode iz JUSZZKS, i kažu da se mladi trebaju posvetiti razvoju vještina i sposobnosti koje diktira tržište rada te da prate trend cjeloživotnog učenja.
Ipak, smatraju oni, sa određenom dozom sigurnosti studentima mogu preporučiti da upisuju tehničke i medicinske fakultete a od društvenih smjerova izdvajaju ekonomski fakultet i to smjer finansije i računovodstvo, dok za ostale fakultete društvenog smjera kažu da nisu toliko konkurentni na tržištu rada.
Šta mladi mogu očekivati u budućnosti?
Buduća ekonomskih kretanja u BiH najbolje ilustruje podatak da je u našoj državi pet puta manje malih i srednjih preduzeća (MSP) po glavi staovnika od evropskog prosjeka. Tako npr. u Federaciji BiH na 10.000 stanovnika dolazi 90 MSP, dok ih u Sloveniji ima 568, u Mađarskoj 750, a prosjek EU je oko 500. Također, rastući broj blokiranih računa privrednih društava svjedoči o nelikvidnosti mnogih kompanija i nedostatku novca u privredi a što direktno negativno djeluje na proizvodnju, potrošnju i zapošljavanje.
Situacija ipak nije beznadežna ukoliko BiH iskoristi svoje potencijale. Procjena poljoprivrednika u BiH je da je tek četvrtina plodne zemlje, oranica, pašnjaka i nekultiviranog zemljišta iskorištena, navode iz Službe za zapošljavanje te dodaju da je iskustvo drugih pokazalo da efikasna zakonska regulativa, savremena mehanizacija, dobro upravljanje vodama i odgovarajući otkup mogu pokrenuti kreiranje novih radnih mjesta. Tu je prisutan i potencijal u turističkom sektoru koji je nedovoljno iskorišten. Drvna industrija također može biti motor razvoja ukoliko se ostvari pravilan razvoj i proizvodnja roba sa dodanom vrijedošću.
Za mlade u BiH ovo znači da su i dalje prepušteni sami sebi na tržištu rada te da sama diploma, čak i tehničkog fakulteta, ne znači nužno dobijanje posla. Potrebno je da odu korak dalje i razvijaju kompetencije i vještine koje poslodavci najviše traže a što uključuje spremnost na timski rad, poduzetničke vještine, izvrsne komunikacijske vještine, dobro reagovanje u stresnim situacijama i poznavanje jednog ili dva strana jezika.
(A. Perčo/Faktor.ba)
KOMENTARI