Čovječanstvo je počelo živjeti u novom vremenu. To se desilo i prije nego što su mnogi mislili. Poskupljenje energenata je jedan od pokazatelja da će svijet biti puno drugačiji.
Dugo je upozoravano da život zasnovan na korištenju fosilnih goriva nije održiv, tj. da znači samouništenje. Pozivalo se na promjene – korištenje obnovljivih izvora energije i pravednu raspodjelu bogatstva. Promjene postoje, ali nisu velike.
Sve učestalije prirodne katastrofe ili život iz jednog klimatskog ekstrema u drugi klimatski ekstrem su uvjetovali da te promjene budu velike. Prisjetimo se samo Bosne i Hercegovine u prethodnoj deceniji. U 2012. godini palo je više od metar snijega i temperature zraka bile su izrazito niske. Ljeto spomenute godine bilo je iznimno toplo. Dvije godine kasnije desile su se razorne poplave, a tri godine poslije još jedno vrlo toplo ljeto. Ove godine bilo je još jedno ljeto kada su temperature iz dana u dan dosezale 40 stepeni celzija.
Pandemija koronavirusa, tokom koje nisu izostale ni prirodne katastrofe, je označena kao globalna prekretnica koja će značiti dugo traženu promjenu koja će se odraziti i u svakodnevnom životu. Katastrofe su posljedica hipereksploatacije resursa, a postoje i oni koji sumnjaju da je ovakva eksploatacija uzrokovala pandemiju.
Znatno poskupljenje potrepština u cijelom svijetu je potvrda da su velike promjene počele. Visoke cijene nisu samo posljedica velike promjene kroz energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, već i povećanja potražnje za energijom, potrebe da se resursi koriste mnogo racionalnije, kao i same pandemije.
Cijena energetske tranzicije
Da će energetska tranzicija značiti poskupljenje energenata ukazao je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić.
“Sa socijalnog aspekta poseban izazov predstavlja strah od ugroženih kategorija stanovništva i u industriji (posebno u malim i srednjim preduzećima) da će tranzicija izazvati značajan rast (regulisanih) cijena električne energije”, napisao je Kušljugić, koji je i predsjednik Upravnog odbora ReSETa – Centra za održivu energetsku tranziciju, u publikaciji “Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Analiza stanja, prilika i izazova”.
Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, već i znatno veće oporezivanje korištenja fosilnih goriva. Sve je više država koje se odlučuju na to, što uzrokuje poskupljenje fosilnih goriva.
Zbog toga struja, proizvedena iz fosilnih goriva poput uglja i nafte, biva još skuplja. Struja je neizostavna u proizvodnji, pa je i proizvodnja skuplja. Troškovi proizvodnje su utoliko veći ako se fosilno gorivo koristi kao resurs u samoj proizvodnji – primjera radi nafta se koristi za proizvodnju plastike. Pri tome, transport resursa i robe vrši se prijevoznim sredstvima uglavnom pokretanim naftom.
Shodno prethodno navedenom, neizbježno je poskupljenje robe.
Ključno će biti da ova tranzicija bude pravedna. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ranije u razgovoru za Klix.ba napomenuo da to znači pomoć onima koji ne mogu platiti višu cijenu struje. Osim toga, profesor Kušljugić je podsjetio na važnost toga da postoje domaćinstva i firme koji će racionalno trošiti energiju.
“Mjere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima mogu amortizovati utjecaj očekivanog rasta cijena električne energije”, istakao je Kušljugić.
Pravedna tranzicija značit će i zbrinjavanje radnika koji rade u djelatnostima povezanim s fosilnim gorivima, a koji će ostati bez posla zbog same tranzicije. To će se odnositi i na rudare u Bosni i Hercegovini. Međutim, i Kušljugić i Žiško naglasili su da će tranzicija značiti stvaranje novih radnih mjesta.
Potražnja za resursima sve veća, a njih sve manje
Cijene su znatno više i zbog toga što je potražnja za prirodnim resursima sve veća, a resursa je sve manje. Primjera radi, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) ukazali su na veliku potražnju za plinom u Evropi.
Petina ukupne električne energije proizvedena je korištenjem plina. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina i to dominantno iz Rusije i Norveške.
Prema podacima WEF-a, poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije.
Pandemija znači veće troškove za kompanije – veći su troškovi za zdravstveno zbrinjavanje radnika. To su troškovi liječenja onih koji se zaraze koronavirusom i troškovi reorganizacije rada zbog smanjivanja rizika od zaraze. Ti troškovi znače i više cijene usluga i robe.
“Ovo mijenja sve”
Energetska tranzicija bit će mnogo dalekosežnija od istaknutog. Bit će ono kako je Naomi Klein nazvala svoju knjigu o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša “Ovo mijenja sve” (This changes everything). Riječ je o promjeni poretka u kojem bi raspodjela bogatstva trebala biti znatno pravednija.
U oktobru prošle godine predsjednik WEF-a Klaus Schwab pozvao je na preispitivanje kapitalizma.
KOMENTARI