Promocija knjige Ono što ostaje, autorice Esnefe Smajlović Muhić, biti će održana u utorak 9. januara u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića s početkom u 12 sati.
“9. januara 1992. godine počeo je genocid nad Bošnjacima. Glas žena Srebrenice i Podrinja značajan je jer su svojom borbom za istinu i pravdu obilježile jedan dug period nakon završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu i ta borba se nastavlja i danas u vrijeme izlaska ove knjige.
U knjizi je prikazana autentična poetika svjedočenja trideset profila žena Srebrenice i Podrinja njihovih trideset tragedija”, saopćila je autorica.
Promotori knjige su: akademik Emir Ramić, prof. dr. Fahira Fejzić – Čengić, doc. dr. Mersada Nuruddina – Agović, a moderator je Alma Hadžić.
U knjizi Ono što ostaje prikazano je autentično svjedočanstvo trideset žena Srebrenice i Podrinja, trideset tragedija, trideset sudbina. Slušajući njihove lične tragedije skoro da se svakom čini nezamisliv život kakav one žive poslije takvih i tolikih gubitaka. One su ipak tu, među nama, nastavljaju svoje živote onako kako moraju i ne traže ništa više osim istine i pravde.
“Bez umjetničkog rada Esnefe ta veličanstvena borba za istinu i pravdu bi bila siromašnija. Poetika svjedočenja trideset profila žena Srebrenice i Podrinja, autorice Esnefe Smajlović-Muhić je autentični, arhaični govor majki Srebrenice i Podrinja, govor koji svjedoči da genocid u Srebrenici nije uradio jedan ili nekoliko zločinaca. Esnefina poetska svjedočenja imaju važnu ulogu jer šalju poruku da se ne smije šutjeti, da se moramo boriti za prava, istinu i pravdu”, zapisao je o knjizi akademik Emir Ramić.
Inače, Esnefa Smajlović-Muhić autorica je sljedećih izdanja:
- Život prije i poslije Srebrenice (2018-2019), prvo izdanje i drugo izdanje
- Life before and after Srebrenica (2018), englesko izdanje
- Majka Hatidža (2020)
- Srebrenitsa Öncesi ve Sonrasinda Hayat (2020), tursko izdanje
- Ono što ostaje (2022)
Esnefa Smajlović-Muhić je Srebreničanka koja je na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu imala 19 godina.
U genocidu su joj ubijeni dedo Osman, njegovi sinovi Omer i Jusuf, unuci Samedin i Fahrudin, dedina braća Atif i Abid, dedini bratići Mešan, Smajo, Halid,Mustafa, Senahid, dedini amiđići, sestrići, moje dajdže, dajdžići, tetići i tako redom… oca Omera su pronašli na području Bratunca.
KOMENTARI