Prošla je godina od kada je u Bosni i Hercegovini registrovana prva osoba zaražena koronavirusom.
Čudne i misteriozne upale pluća kod Kineza, o kojima su svjetski mediji izvještavali početkom prošle godine, su ustvari bile virus koji je izazvao najveću globalnu krizu u 21. stoljeću.
Nisu samo Bosanci i Hercegovci potcijenili virus, već većina svjetske populacije. Mislilo se da je to još jedan sezonski virus koji će s proljećem postati prošlost. Nažalost, nije bilo tako.
U Banjoj Luci je 5. marta prošle godine registrovana prva osoba zaražena koronavirusom. To je bio radnik koji se vratio iz Italije, a koja je već tada postajala najveće evropsko žarište zaraze.
Krajem marta desio se prvi smrtni slučaj od koronavirusa – u Bihaću je preminula žena.
Pohvalna prva reakcija
Poučena dramatičnim iskustvom država koje su se tada teško borile protiv pandemije, domaća vlast se odlučila na teške, relativno efikasne i nepopularne restriktivne mjere. Desio se lockdown ili zaključavanje. Dom je bio najsigurnije mjesto u kojem se odvijala sva svakodnevnica. Prizori sa gradskih ulica su bili apokaliptični.
Nošenje zaštitnih maski, izbjegavanje fizičkog kontakta i dezinfekcija su postali neizostavni.
Navedene epidemiološke mjere su imale vrlo dobre rezultate na početku pandemije u Bosni i Hercegovini. Iznimno malo stanovnika je bilo zaraženo i iznimno mali broj ljudi je umirao od koronavirusa. Bosna i Hercegovina je s pravom svrstavana među zemlje koje se dobro bore protiv pandemije.
Negativne posljedice i normaliziranje života
Međutim, pojedine negativne posljedice restrikcija su bile neizbježne.
S pandemijom je počela ekonomska kriza u kojoj je veliki broj ljudi ostao bez posla. Narušeno je mentalno zdravlje, a ovom ozbiljnom problemu se posvećuje malo pažnje. Desila se i pandemija dezinformacija i teorija zavjera, koja će bitno utjecati na daljnji tok borbe protiv virusa. Za posljedicu je to imalo poricanje opasnosti virusa, poricanje njegovog postojanja, poricanje značaja vakcina.
Ohrabreni dobrom reakcijom na pandemiju i pod pritiskom ekonomske krize, nadležni su krajem aprila i početkom maja počeli normalizirati život.
U proljeće i ljeto Bosna i Hercegovina je izgledala kao država u kojoj ne postoji koronavirus. Zapravo, mnogi građani su se ponašali kao da nikada i nije postojao. To je skupo naplaćeno krajem ljeta kada je naglo porastao broj zaraženih i preminulih. Od tada do početka ove godine bilo je nekoliko stotina zaraženih i desetine preminulih dnevno.
Da bi se onemogućila potpuna katastrofa, ponovo su uvedene restrikcije, a to se prije svega odnosi na zabranu kretanja od 23 do 5 sati u cijeloj FBiH. U Kantonu Sarajevo su građani obavezani na nošenje maski na otvorenom prostoru. Mjere su ponovo dale pozitivne rezultate. Broj zaraženih i preminulih početkom ove godine se znatno smanjio, ali samo nakratko.
U ovoj pandemiji ne preostaje drugo nego biti strpljiv i odgovoran prema sebi i drugima, pa bar kao pojedinac doprinijeti zaštiti ličnog i kolektivnog zdravlja.
KOMENTARI