Studija “Dijagnoza tržišta rada u Bosni i Hercegovini” koju je realizirao Ekonomski institut Sarajevo potencirala je, osim nezaposlenosti, problem neaktivnosti stanovništva u BiH.
Kada se govori o tržištu rada u BiH uglavnom je diskusija koncentrirana na pitanje nezaposlenosti. Ona se može posmatrati s administrativnog stanovišta – u odnos stavlja registrirane nezaposlene (542.253 osobe) s radnom snagom (1.249.813 registriranih zaposlenih i nezaposlenih osoba), prema stanju početkom maja 2015.
Studija je rađena za Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo za zdravlje i socijalnu zaštitu Republike Srpske i Svjetsku banku.
Drugi način posmatranja je prema metodologiji ILO (Međunarodne organizacije rada), koji govori o realnoj (anketnoj) nezaposlenosti. U BiH se jednom godišnje na bazi anketiranja oko 30 hiljada osoba nastoji utvrditi koliki broj osoba stvarno radi, pri čemu osoba može biti administrativno registrirana kao nezaposlena, a stvarno zaposlena.
Realnom stopom nezaposlenosti, osim formalno registrirane, nastoji se obuhvatiti i neformalno zaposlene osobe, koje ostvaruju određene prihode po osnovu rada, ali u sklopu radnog angažmana ili nisu penziono i zdravstveno osigurane, rade “na crno” ili nisu u obavezi da se osiguraju, kao što su to, primjera radi, poljoprivrednici. Prema ovoj metodologiji broj realno zaposlenih u BiH u aprilu 2014. godine iznosio je 822.000 osobe.
Problem neaktivnosti stanovništva je pitanje o kojem se u BiH nedovoljno govori. Osobe su u radnosposobnoj dobi (15-65 godina), a nisu zaposlene niti traže zaposlenje. Ukupan broj ovih osoba u 2014. godini je iznosio 1.465.000 osoba. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe (311.000 hiljada), dobije se da je dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposleno ili neaktivno.
Prema ovom pokazatelju BiH je rangirana među posljednjim u svijetu. Problem aktivacije, odnosno zapošljavanja neaktivnih osoba je u tome što ih je većina samo sa završenom osnovnom školom i niže, što su mnogi od njih penzionirani prije 65. godine, nesposobni za rad ili obeshrabreni (vjeruju da ne mogu naći zaposlenje).
Problem neaktivnosti posebno je izražen kada se računa stopa zaposlenosti u BiH (zaposleni kao procent u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi). Prema kalkulacijama Ekonomskog instituta Sarajevo ova stopa iznosi 40 posto.
Usporedbe radi, cilj strategije EU 2020 je stopa zaposlenosti od 75 posto. Da bi BiH dostigla zemlje koje su u EU najniže rangirane(Grčka, Hrvatska, Španija, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Slovačka) treba kreirati 300.000 novih radnih mjesta, saopćeno je iz Ekonomskog instituta.
KOMENTARI