Reis Kavazović na dženazi u Prijedoru: Moramo se čuvati zla koje neprestano vreba 

Homeinmedia danas

Reis Kavazović na dženazi u Prijedoru: Moramo se čuvati zla koje neprestano vreba 

Anita Hodžić: BiH se brani i čuva u Kozarcu!

U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora klanjana je dženaza za 16 bošnjačkih civilnih žrtava ubijenih prije 30 godina na području Prijedora. Dženazu je predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

– Trideset je dugih i teških godina bolnih sjećanja na stradanja našeg naroda u dolini Sane. I danas tragamo za nevino ubijenima, za našom braćom i sestrama, čija je jedina krivica to što su muslimani. Iz masovnih grobnica izvlačimo njihove kosti, da bismo ih dostojanstveno ukopali, kako ljudima dolikuje. I trideset godina nakon njihova stradanja pitamo se i gonetamo zašto se to dogodilo, zašto je zli um to smislio u svojoj poganoj, pokvarenoj glavi.

Plan doslovnog istrebljenja Bošnjaka je bio proračunat, precizno razrađen i monstruozan. Iza te bestijalnosti i odsustva svakog saosjećanja prema drugome i drugačijem ostala su polja krvi, grobnice ljudskih kostiju, da svjedoče koliko nisko može pasti čovjek, s kojim smo do jučer dijelili kruh i primali ga u svoju avliju i kuću – istakao je Kavazović.

Naglasio je da je “dehumanizacija našeg naroda dugo trajala, a mi smo o njoj šutjeli, iz straha”.

– Mislili smo, kao što i danas mislimo, da ćemo se spasiti ako je ignoriramo. Istovremeno, ona je, pužući i nesmetano, prodirala u sve sfere društvenog života i stvaralaštva naših dželata: politiku, književnost, umjetnost, muziku… Želja za nadmoći, težnja za dominacijom, gruba negacija drugog i drugačijeg, mržnja prema drugom i drugačijem pobijedili su njihovu ljudskost. Laž je njihova stvaralačka snaga, i mašti i inventivnosti u njihovom zločinstvu nema kraja – rekao je reis Kavazović.

Moralna kaljuža i sveopće potonuće

Poručio je da danas lažima pokušavaju sakriti vlastitu bijedu postojanja.

– U moralnoj kaljuži i sveopćem potonuću, žrtvovali su svoju ljudskost i probudili u sebi atavističke instikte i stupili u moderno barbarstvo. To je ono što se dogodilo našim dželatima. Ako ne možemo mijenjati druge oko sebe, možemo i moramo mijenjati sebe i naš odnos prema vlastitom postojanju: životu, duhovnosti, moralu i našoj fizičkoj sigurnosti. Moramo se čuvati zla koje neprestano vreba. Tamo gdje se veličaju zločini, slave zločinci, ponižavaju i vrijeđaju žrtve, javno pjevaju pjesme koje pozivaju na zločin, spremnost da se taj zločin ponovi je, nažalost, velika i vjerovatna.

Sva naša pažnja mora biti usmjerena na jačanje kapaciteta duhovne snage našeg naroda i njegove fizičke sigurnosti. Naše prvo oružje na tom putu jeste riječ: moramo pomoću nje otkrivati korijene zla, govoriti o njemu, ne ignorirati ga i ne povlađivati mu. Ne smijemo podcijeniti mržnju prema nama, jer mržnja može za izvjesno vrijeme zamijeni kruh i pomoću mržnje neljudi mogu izvjesno vrijeme živjeti. Svi elementi mržnje u našem vremenu već su postojali u prošlosti. I tu nema ničega čudnog ni novog, jer historija niti jednom narodu ne garantira postojanje, niti ima namjeru da ga zaštiti. Zašto bismo i mi bili izuzetak – poručio je Kavazović.

Kako je kazao, našoj braći i sestrama, našim majkama i očevima, našoj nevino ubijenoj djeci, u Kozarcu, klanjamo dženazu i danas ih, nevino usmrćene, predajemo pod tvoju zaštitu.

– Mi ih nismo mogli zaštititi od ruke zločinaca koja ih je ubila. U ovom danu 20. jula, okupljeni na ovom mezarju, stojimo pred licem tvojim, svjesni težine zločina kojeg su počinili zli ljudi. Mi svoju žal za našim najmilijima, našu pritužbu i našu tugu upućujemo Tebi, Gospodaru naš, koji sve čuješ, sve vidiš i sve znaš. Molimo te za pravdu, na kojoj svijet opstoji, da se njoj privedu svi oni koji su Tvoju riječ pogazili i koji su sve granice zla prelazili.

Danas u zemlju, koju si Ti stvorio, Bože naš, predajemo kosti njihove, cjelivane od majki, braće i sestara, prah zemni vraćamo zemlji, da u njoj nađu smiraj od ljudi. Neka naš vjernički dug bude ispunjen stalnim sjećanjem na ovo planetarno zlo koje je našem narodu učinjeno i neka u nama probudi snagu i odlučnost da mu se suprotstavimo i da ga, s Božjom pomoći, u budućnosti porazimo – rekao je reis Kavazović.

Ukop na šehidskim mezarjima

Civilne žrtve rata će biti ukopane u šehidskim mezarjima Hambarine, Bišćani, Kamičani Čejreci i Zecovi.

Obilježavanju 30. godišnjice od teških zločina s elementima genocida u Prijedoru i dženazi u Kamičanima prisustvovali su predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić. Među prisutnima je bio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić.

Žrtve koje će biti ukopane, srpske agresorske jedinice ubile su u masakrima tokom 1992. i 1993. godine, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija. Uglavnom se radi o grobnicama koje su otkrivene godinama unazad, neke od njih 1998. i 1999. godine, kao što su grobnice Trnopolje – Matrići, Sivci, Hrastova glavica, Kozarac – Garevci.

Neke žrtve koje će biti ukopane su ekshumirane i na Korićanskim stijenama, u Zecovima kod Prijedora, ali i prilikom izvršenja ekshumacije u Rizvanovićima 2019. godine. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana danas je Samed (Hase) Jakupović koji je imao samo 19 godina kada je ubijen. On je nestao na području Kozarca u junu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci 1998. godine.

Najstarija žrtva koja će se ukopati je Edhem (Abid) Kaltak. On je imao 65 godina u trenutku smrti. Nestao je 1993. godine u mjestu Gornja Puharska, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u mezarju Čejreci 2022. godine. Među žrtvama koje će danas biti ukopane je i Fikret (Mehmed) Žerić, rođen 1956. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola.

Konačan smiraj će pronaći i Hidajet (Karanfil) Kadić, rođen 1957. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola. Na dženazi će biti ukopani i posmrtni ostaci Bahrije (Abaz) Modronje, rođenog 1971. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Kozarac – Garevci.

Među žrtvama koje će biti ukopane danas je i Teufik (Adem) Mujagić, rođen 1959. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Trnopolje – Matrići. Na istom lokalitetu su pronađeni i posmrtni ostaci Džemala (Muharem) Žerića, rođenog 1954. godine. Konačan smiraj će pronaći i Muamer (Rešad) Kulenović, rođen 1963. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na području Prosara – Bijakovac.

Posmrtni ostaci nađeni u 73 masovne grobnice

I Vehid (Hamzo) Ramulić, rođen 1970. godine bit će ukopan na dženazi u Kozarcu. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Zecovi – Radulovići. Na lokalitetu mezarje Čejreci pronađeni su posmrtni ostaci Mustafe (Hasan) Deumića, rođenog 1938. godine. Na lokalitetu Kotlovača pronađeni su posmrtni ostaci Emira (Sulejman) Kahrimanovića, rođenog 1969. godine.

Na lokalitetu Korićanskih stijena pronađeni su posmrtni ostaci Zijada (Pašo) Velića, rođenog 1972. godine, kao i Sejada (Ibrahim) Avdića, rođenog 1955. I oni će biti ukopani na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi. Danas će biti ukopan i Sabahudin (Hajro) Ičić, rođen 1971. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice na Korićanskim stijenama.

U istoj grobnici su pronađeni i posmrtni ostaci Safeta (Džemal) Sivca, rođenog 1971. godine. Nakon kolektivne dženaze u Kozarcu bit će ukopan i Miralem (Ćamil) Hopovac, rođen 1940. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u grobnici na lokalitetu Hrastova Glavica.

U Prijedoru je ‘90-ih godina ubijeno 3.176 civila, nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – BiH, Hrvatska i Srbija.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: