Morseovu azbuku je izumio Samuel Morse, poznati američki istraživač i izumitelj telegrafa, koji je rođen 27. aprila 1791. u Charlestownu, u državi Massachusetts, a umro je na današnji dan 1872. u New Yorku.
Diplomirao je na poznatom sveučilištu Yale, gdje je ostvario i svoje prve radove s područja fizike i elektriciteta. Međutim, najveća je Morseova ljubav slikarstvo kojem će se nakon školovanja potpuno posvetiti. Morse odlazi u Englesku, studira slikarstvo i evropsku umjetnost i uskoro postiže zapažene rezultate. Nakon povratka u domovinu slika brojne portrete i krajolike s kojima postiže uspjeh te osniva Nacionalnu crtačku akademiju u Washingtonu i vodi je gotovo 20 godina.
Samuel je izumio i električni telegrafski aparat, a tri godine kasnije smislio je poseban sistem crtica i tačkica s kojim je mogao slati poruke na daljinu. Tako je nastala takozvana morseova abeceda, koja je brzo našla primjenu u morskom prometu. To je naročito bilo važno za brodove koji su se nalazili na „debelom“ moru i koji bi iznenada zapali u kakvu nevolju, ali bi bili u stanju zatražiti pomoć kraticom „SOS“ (Save our ship) „Spasite naš brod“. Sve se to postizalo na taj način što bi se otkucale tri točkice, pa tri crtice i opet tri točkice (. . . – – – . . .)
Danas je svima poznata kratica „SOS“ kao simbol opasnosti i poziv za pomoć.
Kod je sistem međunarodno usvojene simbolične abecede, kojim se u žičnoj i radijskoj telegrafiji označavaju slova, brojevi, znaci interpunkcije i ine službene skraćenice. Znaci brzojavnog telegrafskog koda sastavljeni su iz dva osnovna činitelja: znakovnog i rastavnog impulsa.
U radijskoj telegrafiji najčešće se koriste Morseova abeceda, međunarodne abecede broj 1 i 2 i kodna abeceda. Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih impulsa- kraćih i dugih crtica, i rastavnih, pretežno bestrujnih impulsa, koji služe kao razmak između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem, koji ove crtice ispisuje na traku.
Taj način komuniciranja koristili su moreplovci, a kasnije je sistem unaprijeđen usavršavanjem mašine za slanje poruka putem tipkanja kraćih ili dužih znakova (tačke i crte). Po njenom izumitelju i izviđači su taj način signalizacije nazvali Morzeova abeceda.
Kodiranje slova izvedeno je tako da česta slova engleskog jezika (E, T) imaju kraći zapis pa se ukupna dužina kodirane poruke skraćuje.
Izviđači se takođe služe Morseovim kodom. Postoji i disciplina slanja i primanja poruke na natjecanjima. Jedan od boržih i boljih načina pamćenja koda je da se uz svako slovo pamti riječ, a zatim se riječ podijeli na slogove.
Samuel Morse i u dubokoj starosti bavio se fizikalnim pokusima, a u predasima bi se opet prihvatio kista.
Priredila Glorija Krišto
KOMENTARI