Na početku razgovora, o svom iskustvu s vršnjačkim nasiljem ona kaže: „U posljednjih nekoliko godina provodili smo razna istraživanja na nivou škole. Imamo uvid u to koliko su vršnjaci jedni prema drugima ‘nasilni’. Moram priznati da mi imamo sreću što u ovoj školi doista nismo doživjeli neku od ekstremnih situacija vršnjačkog nasilja, ali u nekoj mjeri, nasilje negdje među nama i postoji. Negdje sigurno postoje elementi koji vode tome, a to su najčešće izazivanja, provociranja učenika koji pokušavaju biti ‘glavni’ u razredu.“
Psihičko nasilje je „vidljivo“
Što se tiče prepoznavanja nasilnika, Mirsada Hadžić kaže da su to obično djeca koja žele skrenuti pažnju na sebe i da se takvo skretanje pažnje obično odvija na jedan neadekvatan način.
Vršnjačko nasilje se vrlo često događa na hodnicima, ispred škole, na putu od kuće do škole. Sudionici se često pravdaju da jedni druge zapravo „samo“ provociraju. Oni takvo nešto ne smatraju nasiljem, niti su svjesni da je bilo koji oblik verbalnog uznemiravanja, ili iskorištavanje svojih vršnjaka zapravo jedna vrsta nasilja.
Na osnovu toga, naša sugovornica u svom radu pokušava da kroz kratku edukaciju međuljudskih zajednica objasni djeci da svako kontinuirano uznemiravanje koje traje jedan duži vremenski period, može biti nasilje. Žrtve i nasilnici nasiljem često smatraju fizičko nasilje, kada budu povrijeđeni, i kada jedni drugima nanose štetu. Nisu informirani da nasilje nije samo fizičko nasilje, to je i psihološko nasilje koje zna biti vrlo neugodno, a i teško, a Mirsada Hadžić bi dodala još i – vidljivo.
Kako spriječiti nasilje?
„Oni koji trpe nasilje se vrlo često povlače u sebe, plašljiviji su, i najčešće dolazi do pada uspjeha učenika u školi. U takvim situacijama, razrednik razredne nastave bi trebao porazgovarati s djetetom“, poručuje naša sugovornica i nastavlja dalje:
„U našoj školi vršnjačko nasilje nije ekstremno iz razloga što radimo na ranoj intervenciji i prevenciji vršnjačkog nasilja, a to potvrđuje i projektAktivizmom mladih protiv vršnjačkog nasilja na kojem radimo s Asocijacijom XY. Osim ovog projekta, prethodnih godina smo imali slične projekte koji su se pokazali vrlo uspješnim. Ono što je još zanimljivije i najefikasnije u svemu tome je to što s mladima rade i njihovi vršnjaci. To je prema meni mnogo adekvatniji način da im se približe određene teme koje ih zanimaju.“
Što se tiče nasilnika i onih koji trpe nasilje, treća osoba koja igra bitnu ulogu u vršnjačkom nasilju jeste posmatrač. Gospođa Hadžić kaže da se vrlo često na velikom i malom odmoru djeca izazivaju i provociraju. Ono što je zanimljivo za njihovu školu je to da posmatrači koji znaju da se organizira ili dogovara fihgt dotrče do razrednika ili pedagoga da signaliziraju stanje i tako spriječe nasilje.
Bilo gdje – djeca su samo djeca
Često mogu postojati i grupe učenika koje se stavljaju na jednu ili drugu stranu i u takvoj atmosferi oni pokušavaju „podgrijati“ situaciju. Zbog toga su nastavnivci OŠ Velešički heroji s pedagogicom Mirsadom Hadžić radile na temi nenasilnog rješavanja konflikta. Cilj ovog predavanja bio je da se mladima poruči da se u postavljanju na nečiju stranu ne radi o uspjehu i ličnosti djeteta već o situaciji u kojoj su se našli.
„Svi učenici su dobili instrukcije kome mogu da se obrate ukoliko su nasilnici ili oni koji trpe nasilje, i dali smo im do znanja da mogu itrebaju obavijestiti roditelje, razrednike, pedagoge. Svi oni su tu da bi pomogli učeniku i spriječili da ono bude povrijeđeno bilo kojim oblikom nasilja“, kaže nam naša sugovornica Hadžić.
Internet (cyber) nasilje
Svjedoci smo da mladi ljudi često uz porast popularnosti društvenih mreža postavljaju snimke nasilja. Mnogi se sjećaju slučaja iz Tuzle kada su djevojke premlaćivale svoju kolegicu, dok su posmatrači sve to snimali i objavili na društvenim mrežama. O takvom postupku, Mirsada Hadžić kaže:
„Mislim da je i tu potrebna edukacija i djeca zaista moraju znati kako koristiti društvene mreže. U okviru nevladine organizacije Duga prošle godine sam s nastavnicima prošla edukaciju koja se odnosila se upravo na cyber nasilje. Razgovarali smo s učenicima i informirali ih da moraju voditi računa tokom korištenja interneta. Također smo obratili pozornost na to koje zamke im internet može pružiti i na koje stranice treba da se prijave ukoliko primijete neke neprikladne sadržaje.“
Mirsada Hadžić također smatra da gledanje snimaka nasilja u određenom momentu može podstaknuti mlade osobe na nasilje. Međutim, koliko god radili s djecom, jednako treba raditi i s roditeljima. To znači da je potrebno da roditelji budu informirani, upoznati sa situacijom koja se događa te da im se daju određeni savjeti i uputstva za pružanje pomoći.
Radeći s Asocijacijom XY naša sugovornica i njene kolege su posebno ponosni na svoje bivše učenike, koji su imali želju i volju da se bave volonterskim radom, te su i danas postali vršnjački edukatori. Oni sadašnjim generacijama prenose vlastita znanja, vještine i iskustva.
„Moj savjet za mlade je da budu hrabri i da što prije odreagiraju na nasilje, jer što prije sami kažu odrasloj osobi da se događa neko nasilje, prije će se riješiti neugodna situacija“, kaže nam Mirsada Hadžić na kraju razgovora.
Vijeće roditelja: Volontiranje kao savršena prilika za prevenciju nasilja
O prevenciji vršnjačkog nasilja smo razgovarali i s predsjednicom Vijeća roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo, dr. Amelom Penavom koja je prije svega istaknula značajnost volontiranja.
„Prema meni je volontiranje izuzetno važno isticati kao pozitivnu radnju i na taj način širiti empatiju. Jako mnogo radim na tome da svojim ličnim primjerom, kroz pozitivno djelovanje i rezultate u Vijeću Roditelja KS-a, iskažem taj značaj. Ukoliko participiramo, imamo pravo pozivati i na odgovornost drugih. Mi također educiranjem roditelja jako mnogo radimo u prevenciji vršnjačkog nasilja. Sva bit jeste u odgoju i okruženju u porodici. Uloga porodice se mora jačati kroz zakonske osnove ali da to za mlade ljude bude na vrlo praktičan, stimulativan i primjenljiv način“, kaže dr. Amela Penava.
Postoje razni načini da se omladina uključi u volontiranje, počevši od općina, pa do šire društvene zajednice. To će mlade podstaknuti da se kao volonterske ličnosti razviju i nauče pomagati drugima lijepim riječima i djelima. Iz ljubavi prema takvom poslu mladi se kasnije svojevoljno uključuju u dalji rad i aktivnosti volontiranja.
O projektu Aktivizmom mladih protiv nasilja u Općini Novo Sarajevo dr. Amela Penava naglašava kako je to vrlo koristan projekt za mlade osobe jer ih podstiče direktnom uključivanju u rješavanju problema vršnjačkog nasilja koje je sve više izraženo u našem okruženju. Ona također pojašnjava da je prije svega jako značajno uključiti mlade u prevenciji vršnjačkog nasilja, i na taj način vršiti međuvršnjačku edukaciju. Time se pokazuje da postoji drugi način rješavanja problema.
„Moguće je i biti cool na način koji je mnogo ljepši i pozitivniji“, kaže naša sugovornica.
Projekt „Aktivizmom mladih protiv nasilja“ u Općini Novo Sarajevo se realizira u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanje lokalne demokratije/demokracije IV – LOD IV“ kojeg finansira Evropska unija iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od dva miliona eura. Mišljenja izražena u ovom materijalu su mišljenja autora i kao takva ne odražavaju službene stavove Evropske unije niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Asocijacije XY.
Alma Mujanović, Radiosarajevo
KOMENTARI