– Ovo će biti godina daljeg razvoja i saniranja svega onoga što smo zatekli ovdje •
Najmanje 1.000 poljoprivrednika ćemo registrirati kao poljoprivredne obrtnike, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
• Za početak, kakvo je trenutno stanje u poljoprivredi u Federaciji BiH?
– Kada sam preuzeo dužnost u Ministarstvu, ovdje je tada vladao prilično neuređen sistem. Ministarstvo je imalo, takoreći, loš imidž i fokus javnosti bio je usmjeren samo na isplatu poticajnih sredstava, koja su kasnila devet i više mjeseci, a ukupna dugovanja po osnovu poticaja u poljoprivredi iznosila su oko 50 miliona KM. Također, od 2011. nije bila usvojena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora prema kojoj se provodi poljoprivredna politika, a koju usvaja Parlament FBiH. Za efikasnije upravljanje i održivo gospodarenje našim najznačajnijim resursima potrebno je imati kvalitetniji zakonodavni okvir, usvojene strateške i programske dokumente, što Ministarstvo i radi jer su u toku završne aktivnosti kada je izmjena zakona o vodama u pitanju, izmjena zakona o poljoprivrednom zemljištu, zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi, te donošenje novog zakona o šumama, kao i program ruralnog razvoja i šumarski program. Stoga će ova godina biti godina daljeg razvoja i saniranja svega onoga što smo zatekli ovdje.
• Svake godine imamo proteste poljoprivrednika, a osnovni razlog su uglavnom poticaji.
Šta će Ministarstvo raditi u pogledu poticaja kako se ne bi ponovio scenarij sa poljoprivrednicima na ulicama, granicama?
– U prošloj godini smo, prije svega, pokušali stabilizirati stanje u poljoprivredi. Prema onome što su nam kazali poljoprivrednici, uspjeli smo u tome, obezbijedili smo kontinuitet isplate poticajnih sredstava i prvi put smo izmirili većinu obaveza iz prošle godine koje su planirane programom, a uporedo smo radili i izmirili dio dugovanja koje smo naslijedili u iznosu od 7,3 miliona KM. Osim izmirenja tih obaveza, pokrenuli smo i reviziju svih onih stvari koje smo zatekli ovdje uz pomoć Federalne uprave za inspekcijske poslove, što je rezultiralo ukidanjem 68 rješenja i obustavu isplatu oko pet miliona KM budžetskih sredstava, gdje smo utvrdili određene nepravilnosti i na osnovu toga smo donijeli rješenje o povratu sredstava u budžet FBiH. Ovih dana pojedini korisnici su izvršili povrat sredstava u budžet u iznosu od 56.530,60 KM. Naše opredjeljenje je da prioritet imaju proizvodnje i redovnost isplate poticajnih sredstava, ali i podrška investicijskim projektima, otvaranje kreditnih linija za finansiranje modernizacije i proširenja proizvodnje, povećanje kvaliteta proizvoda, povezivanje primarnih proizvođača sa tržištem itd.
Modeli
• Poljoprivrednici su nezadovoljni poticajima, da li će se i na koji način mijenjati program poticaja u ovoj godini?
– Poslao dopis svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, svim općinama, udruženjima i zadrugama sa zahtjevom da nam dostave prijedloge za poboljšanje mjera poticaja u ovoj godini kako bismo imali efikasnije poticajne mjere. Prošle godine smo kasnili sa budžetom, zbog čega je kasnio i program poticaja. Ove godine je budžet usvojen na vrijeme, trebao bi biti i program kako bismo poljoprivrednicima poticaje isplatili na vrijeme, odnosno u periodu kad su im najpotrebniji, a to je u vrijeme sjetve, a ne u novembru i decembru kao što je bio slučaj prethodnih godina. Problem sa kojim se suočavamo jeste i veliki broj udruženja poljoprivrednika, te smo od Federalne uprave za inspekcije poslove tražili da utvrdimo koja udruženja zaista rade, odnosno ko su pravi predstavnici poljoprivrednih proizvođača.
• Kada se govori o poljoprivredi u BiH svi govore o njenom velikom potencijalu, ali se o njemu ponašamo blago rečeno maćehinski, kako ubrzati poljoprivredni razvoj, koje korake poduzeti?
– Model sufinansiranja i poticanja proizvodnje nije dovoljan da bismo značajnije unaprijedili i povećali poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji. Tu su i drugi modeli koji treba da pomognu našim poljoprivrednim proizvođačima, od nabavke mehanizacije, širenja prostora, dostupnosti obradivog zemljišta… Ali u centar svih aktivnosti treba staviti poljoprivredno gazdinstvo. U sektoru poljoprivrede u poticajnim mjerama imamo oko 11.000 korisnika novčane podrške na godišnjem nivou, a od toga njih manje od 300 spada u kategoriju poljoprivrednih obrtnika i pravnih lica, ostalo su fizička lica te mi nastojimo da upravo kroz program mjera što veći broj poljoprivrednih proizvođača uključimo da registriraju obrt, da poljoprivreda postane zanimanje, gdje ćemo im omogućiti da im dohodak koji ostvare na svojim gazdinstvima bude dovoljan da ga tretiramo kao radno mjesto. U poljoprivredi se može otvoriti najveći broj radnih mjesta sa najmanje sredstava, to je činjenic,a kao i to da gledajući zemlje EU i okruženja mi i danas izdvajamo najmanje za poljoprivredu. U poljoprivredu su potrebna veća ulaganja, investicije, koje su prema zatečenom stanju dosada vođene na pogrešan način i smatramo da svi poljoprivrednici trebaju imati jednu vrstu sigurnosti da im država obezbjedi povoljne kreditne linije, grant sredstva i programe kako bi mogli obezbijediti sebi dohodak koji će biti dovoljan za egzistenciju domaćinstava.
• Entitetska ministarstva poljoprivredne u saradnji sa Ministarstvo vansjke trgovine i ekonomskih odnosa rade na donošenju osnovnih zakona koji će urediti stanje u bh poljoprivredi. Šta nam ti zakoni donose?
– Zakon o poljoprivredi, zakon o hrani i zakon o veterinarstvu su krovni zakoni za stvaranje uslova za izlazak poljoprivrednih proizvoda u EU. Nadam se da će sva tri biti donesena do kraja marta kada nam u posjetu dolazi kontrola iz EK, jer naš zadatak je da osiguramo jednake uslove za sve proizvođače. Naime, poljoprivredniku ne piše na čelu iz kojeg entiteta dolazi, koje je nacionalnosti, on treba podršku i zaštitu države u svom radu. Osim ovoga, BiH trenutno prolazi proces revizije trgovinskog dijela SSP-a i zahtjevi postavljeni pred nas nisu mali. Mi možemo tražiti povećanje kvota za izvoz određenih proizvoda (ribe, šećera, vina i sl.), ali puno veći problem za nas su kvote za uvoz u našu zemlju koje se tiču poljoprivrednih proizvoda, mlijeka i mesa, te je za nas značajnija fazna prilagodba koja će omogućiti da u proizvodnji onih proizvoda u kojima nismo konkurentni podržimo naše poljoprivredne proizvođače. Prioritet svih nas treba biti zaštita domaćeg proizvođača.
• Svi znamo da bi BiH iz IPA fondova mogla dobiti značajna sredstva, ali se političari ne mogu dogovoriti o izgradnji sistema za povlačenje novca iz IPA fondova. Ima li nada da će se tu nešto promijeniti?
– Moramo učiniti sve kako bismo omogućili da sutra imamo na raspolaganju ta sredstva. Uslovi su kao što znamo donošenje Strateškog plana ruralnog razvoja na državnom nivou, uspostava Agencije za plaćanje na niovu BiH, kao i jedno upravljačko tijelo za IPARD. Smatram da će, kako vrijeme bude odmicalo, svi oni koji su se suprotstavljali biti bliže tome da je to i njima potrebno, tu mislim na RS, gdje uvijek postoji ta bojazan prenosa nadležnosti na državu, ali po meni, puno više dobivamo svi mi, a najviše poljoprivrednici.
Inventura šuma
• Drvna industrija je jedna od naših najjačih industrija, a nedostatak zakona o šumama na nivou FBiH je dugogodišnji problem, dokle se došlo sa usvajanjem ovog zakona?
– U završnoj smo fazi izrade zakona o šumama i krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca uputit ćemo ga u javnu raspravu. Također, pri kraju je i izrada šumarskog programa koji je rađen godinama, kao i inventura šuma, koji će sa zakonom o šumama činiti jedan set koji će sigurno programski i zakonski doprinijeti da imamo više reda u oblasti šumarstva. Svakako ćemo nastojati da pružimo priliku da oni koji ostvaruju veću vrijednost od našeg drveta imaju prioritet i kod sirovine i kod daljeg razvoja, jer često je na terenu velika borba upravo oko podjele sirovine.
• Kakvu su planovi Ministarstva za ovu godinu?
– Prije svega imamo sporazum o sufinansiranju programa samozapošljavanja i zapošljavanja u privredi koji smo pokrenuli sa Federalnim zavodom za zapošljavanje koji će biti trajnog karaktera, odnosno dok imamo zainteresovanih poljoprivrednika. Imali smo prvi javni poziv na koji se prijavilo blizu 600 korisnika. Program je osmišljen tako da u prvoj godini mi uplaćujemo 100 posto doprinose, u drugoj i trećoj godini 50 posto, s tim što će žene i mladi imati 75 posto u drugoj i trećoj godini. Nastojat ćemo da te poljoprivrednike i obrtnike podržimo da mogu ostvarivati dohodak na svojim gazdinstvima kako bi u četvrtoj godini bili samoodrživi i kako bi nastavili plaćati za sebe doprinose. S drugim pozivom koji će biti uskoro raspisan, mogu reći da ćemo ove godine imati najmanje 1.000 poljoprivrednika koje ćemo registrirati kao poljoprivredne obrtnike. U prvoj godini za ovaj program su izdvojena tri miliona KM, a u sljedećoj godini ćemo ako bude potrebno povećati sredstva.
Kada je u pitanju program poticaja nakon sagledavanja svih prijedloga za poboljšanje, osim podrške proizvodnjama, uvest ćemo i druge modele kojima ćemo nastojati stvarati nove vrijednosti, povećanje kvaliteta i brži razvoj poljoprivrede. Planiramo predložiti izmjene i dopune zakona o poljoprivredi i zakona o novčanim podrškama kako bi programe novčanih podrški usvajali za trogodišnji period, zatim izmjene i dopune zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi velike količine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta stavili u funkciju razvoja poljoprivrede. Projekt IFADA koji realiziramo u 27 općina, čija je ukupna vrijednost 25 miliona KM, doprinijet će stvaranju povoljnijeg ambijenta za povećanje poljoprivredne proizvodnje, kao i projekti navodnjavanja koje realiziramo u saradnji sa Svjetskom bankom.
oslobođenje
KOMENTARI