Piše: Josip Antić
Kad u rujnu po prvi put u Šibeniku vrata otvori Fakultet energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, bit će to, po načinu promišljanja i ostvarenja, jedinstveni primjer ne samo za hrvatsko visoko školstvo, nego i za čitavu regiju s ove i one strane buduće schengenske granice.
Tako tvrde u Šibeniku, gdje projekt energetskog studija, po radikalnosti promišljanja i utjecaja na budućnost grada, drže ravnim onome gradnje Katedrale sv. Jakova, prvostolnice Jurja Dalmatinca, po kojoj je Šibenik desetljećima bio znan među turistima sa svih strana svijeta.
Projekt “fakulteta 21. stoljeća” poseban je i po načinu nastanka: niknuo je u glavi Zvonka Pešića, gradskog profesora matematike i fizike i ravnatelja prve privatne gradske gimnazije.
Profesor Pešić vlasnik je i agencije za studijska putovanja i međunarodnu suradnju, a upravo je tijekom jednog od takvih putovanja, u potrazi za “svetim Gralom” obrazovanja, došao na ideju pokretanja šibenskih energetskih studija.
“Ideju za osnivanje energetskog sveučilišta dobio sam prije sedam godina, za vrijeme boravka u Izraelu, a kako je poznato, model održivosti te zemlje koncipiran je na bazi obrazovanja. Tada sam posjetio i HEMDA centar, koji upravlja čitavim obrazovnim sustavom za darovite u Izraelu. Kad sam ravnateljicu HEMDA sustava pitao na kojem području država Izrael najviše radi, ona je odgovorila – na energiji. ‘Ona zemlja koja bude pronašla model proizvodnje energije bez većih posljedica na okruženje u kojem živi neće strepiti za svoju budućnost’, kazala mi je i ja sam tada pomislio o tome što se može u tom smislu učiniti u mojoj zemlji i mom gradu”, prisjeća se Pešić.
Međutim, ono što je njemu bilo jasno – sugrađanima nije “lako ulazilo u glavu”. Najviše što je u anketi provedenoj tijekom šetnji gradskim ulicama dobio bilo je – “to ti je genijalna ideja, ali i mission impossible[nemoguća misija], no kako si lud, možda i uspiješ”.
Bilo je to 2008. godine, a od tada je Pešić utrošio barem “jedan Đerdap” energije kako bi priču doveo do realizacije. Sve se pokrenulo kad je ideju izložio znanstvenoj zajednici – najprije Institutu “Ruđer Bošković” – a oni ga listom podržali.
Politika i/ili struka
“Da bi se ideju shvatilo, morate imati sposobnost dignuti se iz Šibenika i pogledati ga u širem kontekstu, tek tada uočavate njegove potencijale. Hrvatska, a poglavito Šibenik, ima veliki problem s energijom te smo druga zemlja u Europi po uvozu električne energije”, priča Pešić.
“Uvidio sam da Šibenik ima idealnu poziciju za školovanje kadrova energetske struke, nadalje, zbog blizine nacionalnih parkova i parkova prirode, koji su prirodni laboratoriji, imamo uvjete i za studij smjera zaštite okoliša, a zbog prisutnosti Instituta ‘Ruđer Bošković’ u šibenskom zaljevu te njihove djelatnosti, imamo temelj i za studij akvakulture”, kaže on.
“Moja je temeljna ideja bila da se napravi Studij energetike i zaštite okoliša, sa stalnim sjedištem u Šibeniku, ali nakon dugih konzultacija sa strukom, znanstvenicima s dubrovačkog i splitskog sveučilišta te s Instituta ‘Ruđer Boškovića’, stvoren je koncept: tri studija – energetike i obnovljivih izvora energije, upravljanja okolišem i akvakulture”, kaže Pešić, koji brzo prelazi preko godina u kojima je borba za osnivanje fakulteta značila i teške manevre u svijetu politike.
“Zaključno mogu reći da je proces formiranja studija tekao puno duže nego li bi tekao u nekoj od zemalja s visokim političkim i obrazovnim standardima, ali ipak se priveo kraju. Politika u tom smislu može biti samo podrška dobre ideje, ostalo je stvar struke. Nije tako baš bilo u svakoj fazi, ali na kraju je struka pobijedila”, kazao je Pešić.
Danas, koji mjesec prije nego prvi studenti stupe u šibenske učionice, uvjeren je kako kreće projekt koji neće samo uvesti nove fakultetske standarde u Hrvatskoj, nego će i promijeniti vizuru tog po mnogo čemu jedinstvenog, ali donedavno totalno zapuštenog grada. Kakvu to energiju Studij ubrizgava Šibeniku?
Gorivo za zeleni opstanak
U prvu godinu upisat će se 50 studenta, a već ih je veći broj od toga iskazao iskazalo interes. Riječ je o politehničkom studiju, čiji su osnivači zagrebački FER i FSB, a koji će kroz nastavni program obuhvatiti, s jedne strane, discipline koje se provode na FER-u, dakle elektrotehniku, računarstvo te informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, po čemu je FER najbolji u Hrvatskoj, a s druge strane, kompetencije i ekspertize Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Nakon završenog trogodišnjeg studija, studenti će dobiti sva potrebna znanja iz energetske učinkovitosti, kao i znanja iz tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
“Bit će to znanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, industrijskim procesima, a što se tiče obnovljivih izvora energije, to su znanja iz područja vjetroelektrana, malih hidroelektrana, solarnih elektrana”, kaže profesor Zvonimir Guzović, dekan FSB-a.
Profesor Nedjeljko Perić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, u mandatu koji je bio ključan za formiranje šibenskog Studija, napominje kako je upravljanje energijom te uopće sektor energije krucijalno pitanje opstanka čovječanstva.
”Upravo je zato ovaj studij jedinstven u Hrvatskoj i općenito u jugoistočnoj Europi”, kaže on.
Jedinstveni su i po pristupu obrazovanju.
“Ne želimo obrazovati studente za zavod za nezaposlene”, kaže Pešić, pojašnjavajući kako je cilj studija u Šibeniku da studenti budu od početka uključeni u gospodarstvo i da poduzetnici s njima usko surađuju.
“Šibenik se u dugoročnoj Strategiji razvoja grada, usvojenoj na Gradskom vijeću, odredio kao Centar zelenih industrija Jadrana, a osnutak Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora naš je iskorak na putu ispunjenja zadanih strateških ciljeva. No, ciljeve će biti nemoguće ostvariti ukoliko od samog početka ne uspostavimo snažnu suradnju gospodarskog sektora sa šibenskim studijem”, kaže šibenski gradonačelnik Željko Burić, ne krijući zadovoljstvo činjenicom da su poslodavci s područja čitave Hrvatske podržali projekt osnivanja šibenskog studija.
Primjerice, zainteresiranost za sudjelovanjem među prvima izrazila je tvrtka DOK-ING, jedan od vodećih proizvođača specijaliziranih robotiziranih vozila koja se koriste u razminiranju, vatrogastvu i podzemnim iskopima. Riječ je o tvrtki koja ostvaruje suradnju isključivo s inozemnim partnerima, a na izvozu temelji svoje poslovanje.
“Naš studij želi sebe ucrtati i na međunarodnoj sceni”, kaže Pešić, ističući usku suradnju s poslovnim projektom iNavis, koji je u Šibeniku pokrenula država Norveška.
“Tako će na početku studij energetike biti smješten u prostoru iNavis centra, korisnici studija i centra koristit će zajedničke laboratorije, u koje će Norvežani uložiti europski novac”, rekao je Pešić.
Studiji bez granica
A što kažu studenti? I tu šibenski fakultet slijedi nove trendove, prema kojima sve više žena upisuje studije tehničkog usmjerenja. Primjerice, Šibenčanki Josipi Rak, maturantici Gimnazije “Antun Vrančić” u Šibeniku, studij energetike prvi je izbor.
“Potražnja za energijom u svijetu raste, jednako kao i potražnja za stručnjacima na tom području. Ovaj je studij, stoga, privlačan svim mladim ljudima koje zanima energetika, ali i koji su stekli određene vještine iz matematike i fizike. Osim toga, poslodavci su počeli iskazivati interes za zapošljavanje takvog kadra”, kaže Josipa Rak, navodeći, također, kako sama činjenica da iza šibenskog studija stoje zagrebački FER i FSB garantira kvalitetu studijskog programa.
Njezino mišljenje dijeli i školska kolegica Lucija Orlović, koja će, također u srpnju, prijaviti upis na studij energetike.
“Mislim da nakon ovog studija nikome neće biti problem naći posao. Na faks ću se pokušati upisati upravo zato, jer je riječ o perspektivnom području”, napominje Lucija Orlović, dodajući kako se iz ovog projekta, ali i niza drugih, vidi kako se Šibenik otvorio za mlade.
Za studente iz cijele regije
Prema Pešićevim riječima, nacionalne granice ne zaustavljaju ambicije studija.
“Naš cilj je da nas pohađaju i pohađat će i studenti iz naše najbliže regije – Bosne i Hercegovine, Slovenije, Poljske, Njemačke i ostalih država Europe i svijeta. Naime, Studij energetike tek je prva faza. Nakon uspostave Studija energetike i obnovljivih izvora”, kaže on.
Prema Pešićevoj viziji, krenulo bi se s osnivanjem drugih dvaju studija, zaštite okoliša i akvakulture, u što će se uključit Institut “Ruđer Bošković”, koji će preuzeti obvezu formiranja tih dvaju studijskih programa.
U toj fazi Sveučilište Zagreb ostaje partner, a priključit će se i Sveučilište Osijek te splitsko sveučilište, Institut “Hrvoje Požar”, Ekonerg… U tu svrhu priprema se plan za stvaranje studentskog grada na području nekadašnjih vojarni na rubu grada.
“Ovakvi projekti zahtijevaju smještaj studenata, profesora, znanstveno-istraživački centar te centre prehrane, sportske terene, laboratorije, knjižnice… To su mali ‘gradovi u gradu’, gdje studenti imaju sve što im je potrebno. Sad su, prema odlukama Vlade Hrvatske, konačno otvorene mogućnosti da ovaj projekt studentskog kampusa, s temeljnim konceptom studija, nominiramo na europske fondove za sufinanciranje”, kaže Pešić.
Dodaje kako je “svijet pun malih poznatih gradova, u kojima postoje vrhunske i visoke škole najnovijih tehnologija”, pa ne misli da bi se njegova ideja da jednog dana Šibenik postane jedan od “malih” svjetskih sveučilišnih gradova, poput Oxforda, Cambridgea, Stanforda i drugih, mogla zvati utopijom. Uostalom, kakav je to fakultet za 21. stoljeće koji u isto stoljeće ne povede i grad u kojem se nalazi…
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI