Petnestak godina ratova na prostorima bivše Jugoslavije osim vidljivih tragova, prije svega ljudskih žrtava, razaranja imovine i materijalnih dobara, kao da su po strani ostavili psihološke posljedice ratne traume.
Države članice NATO-a Poljska, Estonija, Latvija i Litva aktivirale su NATO Članak 4., kojim se pokreću konzultacije unutar saveza zbog zabrinutosti oko sigurnosti. Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja “prijetnju cijeloj Europi”, objavila je estonska vlada u priopćenju u četvrtak.
Kako se interesi Rusije projiciraju na Balkanu?
“Mnogo puta sam isticao da Balkan, kao tradicionalna sfera interesa Zapada, Rusiji služi samo kao poluga pomoću koje se nastoji izvršiti pritisak na Zapad da se suzdrži od proširenja NATO-a na Ukrajinu. Moguće je da se od danas ta jednačina u potpunosti mijenja, da Rusija širi svoje ambicije tako da na kraju uključe i Balkan.
A moguće je da se i Zapad probudi i shvati da može spriječiti rusko proširenje na Balkan, ako već nije mogao i nije htio da spriječi rusku invaziju na Ukrajinu.
Ali, u svakom slučaju, svi koji su do sada slijepo vjerovali u sigurnosne garancije iz Brusselsa i Washingtona, kao što su vjerovali lideri u Kijevu, treba da se zapitaju da li su u tome dovoljno realistični, i da li slijede stvarnu logiku međunarodnih odnosa ili samo svoje puste želje“, zaključio je prof. Hadžidedić.
Osjećamo li svi paniku i nelagodu zbog svega što smo proživjeli 90-ih godina.
Nisu mogli pomoći nama, ne mogu Ukrajini, ovima ne mogu ništa zbog nuklearnog programa, drugima jer imaju previše love.. čemu služe? Kako komentirate napad na Ukrajinu?
Rat je nešta najstrašnije što je izmislio čovjek i ne volim što nerazumni ljudi stalno slave ratove kao neki posebno važan dio svoje historije.
“Danas u BiH imamo dvije generacije žrtava rata. Prva generacija su roditelji, a druga njihova djeca”, objašnjava Augustina Ina Rahmanović, razvojna psihologinja i gestalt-psihoterapeutica iz organizacije „Vive žene” Tuzla.
Ljudi su iz rata izašli drugačiji, drugačiji od onih ljudi koji su otišli u rat, drugačiji prema svojoj djeci, svojim porodicama, prijateljima i društvu – drugačijeg odnosa prema sopstvenoj svakodnevnici.
KOMENTARI